U Hrvatskoj je nezaposlenih sve manje, i to se događa još od 2017. godine. Danas smo na nekih 108 tisuća nezaposlenih osoba. Hrvatska je prije dvije godine liberalizirala uvoz radne snage i ukinula kvote, no poslodavci se žale na dugotrajnu proceduru. Stranci uglavnom rade poslove koje građani Hrvatske ne prihvaćaju zbog raznih razloga. Zato što su uvjeti ili jako teški, npr. u graditeljstvu ili se tu radi o sezonskom zapošljavanju u ugostiteljstvu i turizmu. Ove godine već je izdano 38 tisuća dozvola što je u odnosu na isto razdoblje lani, povećanje od 57 posto. HRT iz emisije u “U mreži Prvog”
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Prema podacima HZZ-a i MUP-a, u prvih deset mjeseci 2025. broj dozvola za boravak i rad stranih radnika pao je oko 15 posto u odnosu na lani, prvi put nakon višegodišnjeg rasta. Najveći pad bilježi se u novim zapošljavanjima, dok raste broj produljenja postojećih dozvola. Razlozi uključuju strože zakonske procedure, slabiju potražnju u graditeljstvu i turizmu, rast interesa domaćih radnika te globalne promjene migracijskih tokova. Hrvatska i dalje ovisi o stranoj radnoj snazi, ali ulazi u stabilniju, uravnoteženiju fazu tržišta rada. Bug
Od ukupne brojke izdanih radnih dozvola, nešto manje od polovice, njih 76.700, odnosi se na novo zapošljavanje, 64.009 na produljenje postojećih dozvola, dok je 19.467 dozvola izdano za sezonski rad, javlja Jutarnji. Pokraj spomenutih, strani radnci u većoj mjeri dolaze iz Filipina, Indije, Sjeverne Makedonije, Kosova, Bangladeša i Egipta. Najviše dozvola izdano je u PU zagrebačkoj – njih 40.170. Na drugom je mjestu PU istarska s 22.824 izdane dozvole, dok treće mjesto zauzima PU splitsko-dalmatinska s ukupno 16.602 dozvole. Najmanje dozvola izdano je u PU požeško-slavonskoj (639), PU virovitičko-podravskoj (936) i PU bjelovarsko-bilogorskoj (1.309). tportal