Kod kupovine božićnog drvca treba provjeriti je li stablo svježe na način da se rukom lagano prođe po iglicama koje ne bi smjele otpadati te grančice moraju biti savitljive, a ne krhke. Nakon kupovine potrebno je stablu dati izvor vode, a dan prije kićenja treba odrezati donja 2-3 cm debla jer se može dogoditi da se provodni elementi stabla začepe pa stablo ne može uzimati vodu. Nakon kićenja treba provjeravati ima li drvce dovoljno vode u stalku, savjetuje Fran Poštenjak (31) iz Jastrebarskog, prvi hrvatski doktor za drveće.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Božićna drvca dobivaju “drugi život”: u Puli ih vraćaju i sade, dobivaju i povrat dijela novca
Odabir božićnog drvca ima stvaran utjecaj na okoliš. Prava drvca, ako su lokalno uzgojena i pravilno reciklirana, obnovljiv su resurs koji tijekom života upija CO₂ i u velikoj se mjeri ponovno koristi kao malč ili kompost. Umjetna drvca, iako dugotrajnija, izrađena su od nereciklabilne plastike i nakon odbacivanja zagađuju okoliš stotinama godina. Ključ održivosti nije samo u vrsti drvca, već i u njegovu porijeklu, načinu korištenja, recikliranju te štedljivoj rasvjeti poput LED lampica. Green
Građani uglavnom smatraju da bor treba raskititi do Sveta tri kralja misleći da time završava božićno vrijeme, barem prema katoličkoj vjeri i običajima. Prema Crkvi, božićni se ciklus dijeli na dva dijela – došašće ili advent koji traje od prve nedjelje došašća do Badnjeg dana te na božićno vrijeme koje traje od Badnje večeri do nedjelje nakon Bogojavljenja na koju se slavi blagdan Krštenja Gospodinova. Borovi se ne trebaju raskititi do Sveta tri kralja, nego se mogu imati do kraja božićnog vremena koje dakle traje do Krštenja Gospodinova, što je ove godine 12. siječnja. Ipak, neka stara tradicija i običaj u hrvatskom narodu je da jaslice i bor ostanu sve do Svijećnice, 2. veljače – kaže jedan od svećenika za SiB. Mnogi ga raskićuju na Sveta tri kralja zato što tada počinje pravoslavni Badnjak. No, pravoslavci ne okite jelku nego unose u kuću hrastovu granu.
Hrvatska godišnje proda oko 200 tisuća božićnih drvaca, no tržištu sve više prijeti plastika i uvoz. Prirodni borovi, uzgojeni na plantažama i rasadnicima, bolji su za okoliš jer proizvode kisik i uklanjaju CO2. Cijene se kreću od 5 do 150 eura, a kupci sve češće biraju domaća drvca. Iako se izvoz u Švicarsku i Norvešku nastavlja, domaći proizvođači suočavaju se s padom profita i jeftinijom konkurencijom iz Mađarske i Poljske. Hrvatski borovi nude kvalitetu i miris koji trajno ostaju u srcu – i kući. Najbolje drvce? Lokalno i svježe, kažu stručnjaci. Forbes
Prvo božićno drvce na gradskom trgu postavljeno je daleke 1441. godine u Tallinnu
Ne znate kamo s božićnom jelkom? Osječani već godinama od nje dobivaju besplatni humus za svoj vrt
Pravo drvce, za razliku od umjetnog, vrlo povoljno utječe na mentalno zdravlje. Naime, istraživanja pokazuju da smanjuje osjećaj tjeskobe i da smo suosjećajniji kada ga imamo u kući. Koristi su još veće ako jelku biramo s voljenim osobama. To, osim što nas izlaže boravku na otvorenom prostoru, potiče povezivanje. Kako bi pomirili potrebu za očuvanjem prirode s onom da u domu osjetimo miris živog zimzelenog stabla, možemo se obratiti iznajmljivaču jelki. Čini se jednostavnim – posjetimo najbližeg dobavljača, stablo uzgojeno u loncu odnosimo kući, u vrijeme blagdana u njemu uživamo, a zatim ga vraćamo tamo gdje može rasti tijekom godine. No, funkcioniraju li stvari doista tako? Stabalca koja iznajmljujemo rastu u boroviku te ih moramo iskopati s korjenom da bi ih stavili u tegle. Ako je primjerak veći, korijen mu se ošteti. Tek oko polovica presađenih stabalaca uspije preživjeti. Agroklub
Kao u onom filmu s Chevyjem Chaseom: Čovjek stavio preveliku božićnu jelku na auto, ulovila ga policija [foto]
Ukoliko ste kupili drvo odrezanog korijena postoji nekoliko opcija za vas. Na stranicama lokalnih komunalnih tvrtki možete pronaći informacije o organiziranom odvozu nakon 6. siječnja, a drvca se usitnjavaju i pretvaraju u kompost za održavanje javnih površina i parkova. Usitnjeno drvo može se koristiti za malčiranje ili u slične poljoprivredne svrhe. Biologija.com