Sveučilište u Zapadnoj Karolini započelo je s projektom pretvaranja ljudskih posmrtnih ostataka u kompost. Ovo je ideja 37-godišnje arhitektice Katrine Spade. “Kad govorimo o kompostu, ljudi obično zamišljaju kore od banane i mljevenu kavu. No, naša tijela sadrže hranjive tvari. Što ako nakon smrti možemo uzgojiti novi život?”, kaže Spade. Groblja zauzimaju puno mjesta, a kremiranje zagađuje okoliš, teze su u prilog projektu. NY Times
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Od biootpada koji proizvedu dvije odrasle osobe u razdoblju od dva i pol mjeseca možete dobiti kantu komposta od čak 30 litara, čime definitivno možete svojim biljkama dati potrebnu dohranu. Komposter možete izraditi sami, koristeći običnu kantu, iako ih ima za kupiti i u vrtnim centrima. Ono na što trebate paziti jest da na poklopcu postoje rupice za cirkulaciju zraka jer se u svakome kompostu nalaze mikroorganizmi koji razgrađuju organski otpad, a njima je potreban kisik i vlaga. Kompostu treba oko mjesec i pol dana da se razgradi, a općepoznato je da u kompost ne stavljate kuhano voće i povrće, maskoću od kuhanja, meso, ribu ni mliječne proizvode. Green
U Beču se kosi podvodno bilje koje se prerađuje u prirodni kompost
Biootpad iz kućanstva čini gotovo trećinu ukupnog otpada koji u jednoj hrpi završava kao dio komunalnog otpada zajedno s plastikom ili papirom. No umjesto da otpatke bacamo, biootpad možemo iskoristiti kao hranu za biljke na balkonu. Biologija savjetuje kako napraviti i održavati kompost na balkonu, koristeći jednu plastičnu kantu.