Svaka šesta osoba u svijetu pati od usamljenosti, što Svjetska zdravstvena organizacija klasificira kao rastuću globalnu epidemiju povezanu s 870.000 smrti godišnje. Psihijatri, poput Darka Marčinka, upozoravaju da usamljenost nije isto što i samoća; ona je subjektivni osjećaj manjka bliskosti koji narušava imunitet i povećava rizik od kroničnih bolesti. Paradoksalno, društvene mreže produbljuju problem kod mladih jer nude informacije umjesto stvarne refleksije. Stručnjaci naglašavaju da su empatija i autentični međuljudski odnosi ključni lijek protiv stigme i srama koji često prate ovaj tihi, ali smrtonosni javnozdravstveni izazov. HRT

Stručnjaci upozoravaju da su uzrok tome društvene norme koje potiču potiskivanje emocija i doživljavanje ranjivosti kao slabosti. Muška psihička patnja često se izražava kroz rizična ponašanja, agresiju ili ovisnosti, zbog čega ostaje neprepoznata i nedovoljno liječena. Muškarci su i češći počinitelji samoubojstva od žena. Posljedica je dijagnostički jaz i „tiha kriza“ u kojoj problemi postoje, ali se sustavno zanemaruju. HRT

Istraživanje na 1.292 ispitanika iz cijelog svijeta pokazalo je da viđenje i slušanje ptica pozitivno utječe na mentalnu dobrobit, uključujući osobe s depresijom. Sudionici su tri puta dnevno bilježili raspoloženje i okoliš putem mobilne aplikacije. Rezultati pokazuju da koristi perzistiraju satima, neovisno o spolu, dobi ili prisutnosti mentalnih dijagnoza. Pojava ptica simbolizira smirenost i sigurnost okoline, dok prisutnost biljaka ili vode nije imala značajan učinak. Green

Novo istraživanje Sveučilišta Florida Atlantic otkriva da odrasli koji koriste dark web imaju znatno veći rizik od mentalnih poteškoća. U analizi 2000 ispitanika, korisnici dark weba češće prijavljuju depresiju, paranoju, suicidalne misli i sklonost samoranjavanju, uključujući “digitalno samopovređivanje” – anonimno objavljivanje uvredljivih komentara o sebi. Vjerojatnost suicidalnih misli je gotovo triput veća, nesuicidalnog samoranjavanja pet puta, a digitalnog čak 19 puta. Znanstvenici upozoravaju da korištenje dark weba često odražava dublje psihološke probleme i pozivaju na daljnja interdisciplinarna istraživanja. Bug

Istraživači sa Sveučilišta Johnsa Hopkinsa razvili su mini-moždane organoide iz stanica pacijenata kako bi proučili elektrofiziološke obrasce povezane s mentalnim poremećajima. Pomoću strojnog učenja i elektroda otkrili su jedinstvene neuronske „električne potpise“ koji razlikuju zdrave osobe od oboljelih od shizofrenije i bipolarnog poremećaja. Točnost dijagnostike dosegnula je 83 %, a s dodatnim električnim podražajima porasla na 92 %. Ova tehnologija otvara put preciznijem razumijevanju bolesti, ranijoj dijagnostici i razvoju novih terapija, uz mogućnost testiranja lijekova na laboratorijskim modelima mozga. Bug

Studije MIT-a i Stanforda upozoravaju da dugotrajno oslanjanje na AI, posebno kod mladih, smanjuje moždanu aktivnost, kreativnost i pamćenje. Eksperimenti su pokazali da korisnici ChatGPT-a imaju najslabije neuralne veze, a njihovi tekstovi su ponavljajući i bez originalnih ideja. AI terapijski chatboti dodatno nose rizik pogrešnih savjeta, stigmatizacije i poticanja zabluda, što može ugroziti mentalno zdravlje. Slučaj Jacoba Irwina, koji je nakon višemjesečnih razgovora s chatbotom doživio psihički slom, dodatno potvrđuje da umjetna inteligencija ne može zamijeniti ljudsku prosudbu ni empatiju. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

Terapeutski govor preuzeo je svakodnevni jezik, pretvarajući osobnost u poremećaj, osjećaje u simptome, a identitet u dijagnostički list. U želji da sve objasnimo – od ljubavi do lijenosti – gubimo romantiku, karakter, spontanost i ljudsku neobjašnjivost. Umjesto simpatičnih osobina, danas imamo akronime. Umjesto duše – strukture. A možda smo upravo zato sve tjeskobniji i izgubljeniji. Mladi više ne žive, već forenzički analiziraju sebe, tražeći “što nije u redu”. A možda su jednostavno – ljudi. Najveći čin otpora danas nije samorazumijevanje, nego odustajanje od objašnjavanja i dopuštanje sebi da budeš samo osoba. Index

Stigme ne vode nigdje: Djevojka iz Hrvatske progovorila o psihozi, želi širiti svijest o mentalnom zdravlju

U 2023. mentalni poremećaji činili su 5,2 % svih hospitalizacija, ali čak 16,3 % svih bolničkih dana, postavši vodeći uzrok dugih hospitalizacija. Najčešće dijagnoze bile su shizofrenija, alkoholizam i depresija, s izraženim spolnim razlikama. Broj psihijatara raste, ali broj postelja pada. Samoubojstva su i dalje velik problem, no s dugoročnim padom – 546 slučajeva u 2023. Pomoć je dostupna kroz više telefonskih linija i dnevnih bolnica, no izazovi u sustavu ostaju. Index