Mulj iz pročistača otpadnih voda koji sadrži ove spojeve godinama se koristi kao gnojivo. Analiza više od 400.000 uzoraka industrijskih otpadnih voda pokazala je da su desetci tvornica ispuštali PFAS dok su pročišćeni mulj slali na poljoprivredna polja. PFAS su povezani s ozbiljnim zdravstvenim rizicima i teško se uklanjaju iz okoliša. Francuska zasad nema posebne granične vrijednosti za PFAS u tlu ili hrani, dok EU priprema strože praćenje od 2027. godine. Agroklub

Europski parlament tijesnom je većinom odlučio uputiti trgovinski sporazum EU–Mercosur na provjeru zakonitosti Sudu Europske unije, čime je proces ratifikacije privremeno zamrznut. Sporan je mehanizam koji bi državama Mercosura omogućio osporavanje europskih propisa, uključujući buduće zakone o okolišu i sigurnosti hrane. Odluka je donesena uz snažne prosvjede poljoprivrednika u Strasbourgu. Ako Sud utvrdi pravne probleme, sporazum će se morati mijenjati, što znači nove pregovore i dodatno odgađanje. Agroklub

Njemačka poljoprivreda suočena je s nestankom malih i srednjih gospodarstava, rastom cijena hrane i snažnom koncentracijom maloprodaje. Prema Atlasu korporacija 2026., četiri trgovačka lanca dominiraju tržištem i diktiraju cijene, dok prihodi poljoprivrednika stagniraju unatoč rastu cijena hrane od 35 posto od 2020. Krize pandemije i rata dodatno su ogolile krhkost sustava. Novi Mercosur sporazum otvara tržišta, ali izaziva strah od nelojalne konkurencije i snižavanja standarda. Socijalna rješenja ostaju politički sporna. DW

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović upozorio je na velike štete u plasteničkoj proizvodnji i poljoprivrednoj infrastrukturi zbog zimskog nevremena te potrebu za novim modelom osiguranja kroz poseban fond. Istaknuo je i rast broja bolesti u stočarstvu te nemogućnost izolacije Hrvatske. Posebno problematičnim smatra sporazum Mercosur, koji ocjenjuje „nužnim zlom“ jer otvara tržište jeftinijim proizvodima nižih standarda, dok europska poljoprivreda snosi najveći teret liberalizacije. HRT, Index

Kod nas na Papuku ništa ne raste jer je “isplativo”. Raste jer ima smisla. Koza nemam da bih dobio šarene papiriće po grlu, trava ne raste da bi dobila subvenciju, a ja više ne glumim da je normalno živjeti od plaće do plaće. Samoodrživost je moj tihi bijeg iz kolektivne nervoze. Moj način da kažem “ne” svijetu koji misli da je normalno uništiti tlo da bi proizveo jeftinu hranu, da je normalno bacati umjetna gnojiva i špricati otrove 8x u sezoni. Ne spašavam planet, ne glumim proroka, samo pokušavam živjeti kao zdravorazumna životinja u društvu koje je očito izgubilo instinkt za preživljavanje.

Ne uzgajam vlastitu hranu jer mi je dosadno. Uzgajam je jer mi je dosta laži. Laži sistema koji mi prodaje plastiku kao obrok i uvjerava me da je to normalno. Nije normalno da ne znam tko mi je proizveo hranu. Nije normalno da ona putuje duže nego prosječni balkanski gastarbajter. Nije normalno da ovisim o lancima koji me drže gladnim, bolesnim i poslušnim. Ja sam odlučio prekinuti taj krug. Nikola Borić za Agroklub

Iako Hrvatska postupno povećava površine pod ekološkom proizvodnjom, stvarna ponuda domaće eko hrane ostaje minimalna. Većinu “eko” hektara čine krški pašnjaci i ekstenzivni voćnjaci bez prinosa, dok pravih proizvođača povrća, mesa i mlijeka kronično nedostaje. Mnogi ulaze u sustav radi potpora, a izlaze zbog birokracije, nedostatka tržišta i slabe motivacije. Potrošači pak nemaju povjerenja u oznake, pa je potražnja slaba. Rezultat: statistike izgledaju pristojno, ali police i tržnice – gotovo prazne hrvatskih eko proizvoda. Agroklub

Ivan Malić za Agroklub ukazuje na važnost vode u poljoprivredi u jeku klimatskih promjena, koje  uzrokuju više od 100 milijuna eura šteta u hrvatskoj poljoprivredi, (a 2024. čak 200 milijuna). Bez brzog širenja sustava navodnjavanja proizvodnja će se urušiti. Država sporo gradi infrastrukturu, a dio poljoprivrednika je skeptičan. Kao brza mjera predlaže se korištenje zimskih viškova iz vodovoda za punjenje akumulacija po nižoj cijeni, što bi voćarima i povrćarima donijelo znatan rast prinosa. Ratarstvo može podnijeti samo znatno nižu cijenu vode. Investicije u navodnjavanje nisu nerazumne i dugoročno se isplate.

U razgovoru s dekanom osječkog Fakulteta agrobiotehnoloških znanosti, prof. Vinkovićem za Ideje otkriva se složena slika domaće poljoprivrede — od kroničnog manjka radne snage i stručnjaka do usitnjenih gospodarstava i otežanog financiranja. Poseban problem je pad interesa mladih za poljoprivredu, što dodatno ugrožava samodostatnost zemlje. Rješenje vidi u boljem udruživanju proizvođača te čvršćem povezivanju znanosti, prakse i državne politike kako bi se sektor konačno pokrenuo s mrtve točke. Ideje

Općine Vrhovine i Ferdinandovac te gradovi Varaždin i Mali Lošinj jedini su evidentirali parcele koje bi se, prema zakonu, mogle dati u zakup na deset godina kako bi se potaknula proizvodnja. Unatoč jasnim zakonskim odredbama, koje predviđaju zakup zemljišta ako vlasnici nisu dostupni ili ga ne održavaju, proces je spor. Općina Vrhovine, koja je još u siječnju 2023. prijavila oko 200 hektara, još uvijek čeka na odgovor ministarstva, kao i zainteresirani OPG-ovi. Ministarstvo najavljuje izmjene zakona i poboljšanje sustava evidencije, ali trenutno se velik poljoprivredni potencijal Hrvatske ne koristi učinkovito. Agroklub

Poljoprivrednik Zdravko iz Bijeljine ‘hot’ objavama na društvenim mrežama pospješio prodaju rajčica