Da je lakše piti tablete nego se dati bosti iglama, jasno je. No manje je jasno – unatoč tome što je liječenje tabetama jednostavanije i lakše od liječenje injekcijama da se neki lijekovi ne mogu uzimati na usta. Lijekovi koji se pak mogu uzimati na usta tek djelomično dospijevaju u krv. Računa se da samo 3 do 10 % tako uzete doze lijeka dospije u krvotok, dok se ostatak izluči izmetom. Svemu tome bi tome mogao doći kraj razviju li se lijekovi prenošeni bakterijama, ili točnije, „bakterijske barke“. Novi je način liječenja iskušan na miševima za liječenje tumora čvrstog tkiva, sarkoma S 180. Iako je uspješnost zasad tek oko 15 – 25 posto, lijek koji je vezan za bakterijsku stanicu dvostruko je uspješniji nego ako se unosi na usta u obliku praška ili otopine. Nenad Raos za Bug.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Osigurane osobe HZZO-a, uključujući umirovljenike, imaju pravo na bolničku medicinsku rehabilitaciju ako postoji medicinska indikacija propisana pravilnikom. Rehabilitacija se provodi u specijalnim bolnicama kao početna ili održavajuća, najčešće u trajanju do 21 dan. Pravo se ostvaruje temeljem medicinske dokumentacije i odluke liječničkog povjerenstva HZZO-a, koje procjenjuje zdravstveno stanje osigurane osobe. HZZO ima ugovor s 15 specijalnih bolnica i lječilišta diljem Hrvatske, od Bizovačkih i Krapinskih toplica do Lošinja, Korčule i Opatije. N1
U Njemačkoj prilikom donošenja odluka na kraju života, ne igraju ulogu samo zdravstveni aspekti, nego i etički, a prije svega – financijski. Za to nisu krivi liječnici nego politika koja je posljednja dva-tri desetljeća otvorila vrata privatizaciji u zdravstvu. To znači da profit ima sve važniju ulogu u liječenju. Cjenikom je tako određeno koliko dana pacijent s određenom dijagnozom može biti u bolnici bez obzira na stvarnu dužinu boravka. Tako bolnice od zdravstvenih osiguranja za pacijente s lakšim bolestima paušalno dobivaju manje nego za pacijente s teškim oboljenjima.Stoga ne čudi da terapijama na odjelima intenzivne njege, tamo gdje leže najteže oboljeli, bolnice zarađuju mnogo novca. Činjenicu da su u liječenju ekonomski aspekti u prvom planu umjesto medicinskih, kritizira i Uwe Janssens, glasnogovornik Etičke sekcije Njemačkog društva za intenzivnu medicinu: „U posljednjih 20 godina politika je dovela do toga da medicina bude sve više u obavezi da posluje ekonomski.” Deutsche Welle
Čaša vina, pivo poslije posla, pjenušavo vino da se nazdravi – alkohol je dio kulture i u Njemačkoj. Prema Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj, Njemačka je jedna od zemalja s velikom potrošnjom alkohola. Prema podacima njemačkog Instituta Roberta Kocha, 14 posto žena i 18 posto muškaraca pije alkohol u količinama koje se smatraju rizičnim, a to znači više od 12 grama čistog alkohola dnevno za žene i više od 24 grama dnevno za muškarce. Za usporedbu, boca piva od 0,33 litre sadrži 13 grama alkohola, a čaša vina od 0,2 litre, 18 grama. Broj osoba ovisnih o alkoholu je puno veći nego što se to vidi po statistikama, jer se problem često ne prepoznaje, objašnjava Maurice Cabanis, direktor Klinike za medicinu ovisnosti u Stuttgartu. Mnogi alkoholičari godinama ne priznaju svoju ovisnost, često zbog srama. Deutsche Welle
Ljudima koji pate od kroničnih bolova za koje ne postoji poznati uzrok ne bi trebalo prepisivati lijekove protiv bolova, nego im treba preporučiti vježbanje ili akupunkturu, objavio je britanski National Institute for health and Care Excellence u velikom zaokretu u preporukama o liječenju. Ubuduće bi liječnici trebali pacijentima savjetovati fizikalnu ili psihološku terapiju za bolove, a ne analgetike. Treba razmisliti i o prepisivanju antidepresiva, kaže NICE. Guardian
Iako se polovica ispitanika pravdala da su razlog povlačenja veza duge liste čekanja, analiza pokazuje kako iza tih zloporaba sustava najčešće ne leži stvarna potreba, nego je riječ o obrascu ponašanja što ga osoba demonstrira i u drugim sferama života. Istraživanje je provedeno 2015. na uzorku od 2000 ljudi. Index…
U Zagrebu otvoren prvi u Hrvatskoj Simulacijski medicinski centar, ondje će se kroz simulaciju različitih medicinskih stanja educirati medicinski stručnjaci i zdravstveni djelatnici
Prema upozorenjima iz Hrvatske udruge ugovornih ordinacija, pravo na zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj koristi čak 330 tisuća ljudi koji ne žive ovdje. “Nije korektno prema onima koji ovdje žive i koji uplaćuju za zdravstveno osiguranje tako da u tom smislu HZZO će poduzimati i već poduzima određene mjere” – najavio je ministar Kujundžić. Konkretno, HZZO će dijeliti bazu podataka s MUP-om i dobivati relevantne podatke o svima koji su odjavljeni, pa i privremeno. T-Portal…
Zvuči grozno, ali i to je liječenje: Transplantacija fekalnih tvari od zdravih darivatelja u crijeva osoba s ulceroznim kolitisom omogućuje tzv. dobrim bakterijama da koloniziraju taj dio probavnog sustava pacijenata
Američki doktori počeli na recept prepisivati – posjet prirodi, dobije se lijepo i besplatnu ulaznicu za nacionalni park
Od 1980-ih i velikog proboja sintetskih antibiotika na svjetska tržišta dospjelo je tek šačica novih, a suvremena farmakologija okreće se preparatima za dugotrajnije i profitabilnije bolesti (rak, represiju, visok kolesterol). U međuvremenu je ekosustav toliko zasićen antibioticima da oni prestaju djelovati, a bakterije evoluiraju. Pred nama je postantibiotska era, u kojoj će i najbezazleniji zahvati postati smrtonosni, a izlječive bolesti ponovno neizlječivima, smatra Cassandra Quave, koja spas vidi u ekstrakciji lijekova iz ljekovitih biljaka kojima se lječilo u davnini. NY Times