SDP je ponovno bio izrazito velikodušan prema manjim koalicijskim partnerima, poglavito stranci Centar. Uz to, na Iblerovom trgu su uvelike posegnuli za ministarskim i inim kadrovima za vremena Milanovićeve vlade. Tu su i neke poznate osobe, što im dosad nije bila uspješna strategija. Dio manjih stranaka očito ima problema s kadrovskim popunjavanjem, pa su na liste u jednom dijelu zemlje stavili ljude koji žive u sasvim drugoj županiji ili se pak, kao i prethodnih godina, na listama pojavljuju kandidati koji su, kada se pobliže pogledaju prezimena, godišta i adrese, očito svi članovi bliže ili daljnje obitelji. Uz obiteljska poljoprivredna gospodarstva imamo tako i obiteljska izborna gospodarstva. Ono što upada u oči nakon predaje kandidacijskih lista jest velika razlika između broja žena na pojedinim listama. Tu je podbacio HDZ koji bi mogao platiti kaznu, Most ima oko 43 posto ženskih kandidatkinja, dok se SDP i Možemo tu kreću oko 50 posto. Više nema nositelja lista, već onih koji su jednostavno označeni kao prvi na listi. Nadalje, s predsjednikom očito problema nema – niti je na listama, niti se Ustavni sud naknadno javljao. Višeslav Raos za tportal.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
SDSS je donio odluku da neće s DP-om. Nisu oni spriječili SDSS, nego je SDSS od početka imao takav stav, kazao je Milorad Pupovac za N1. Ispadanjem iz Vlade SDSS trpi političku štetu. Tako gube dosadašnje potpredsjedničko mjesto u Vladi koje je obnašala Anja Šimpraga. U dosadašnjoj su Vladi imali i dvoje državnih tajnika – Milu Horvata u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja te Spomenku Đurić u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a. Isto tako, gube veliku zastupljenost u saborskim odborima te ostaju bez niza mjesta u državnim uredima, agencijama i državnim poduzećima. (N1)
Plenković, dakle, mora odustati od sebe da bi ugodio HDZ-u: ako ne ugodi HDZ-u, a to može samo zadržavanjem na vlasti, prijeti mu degažiranje iz stranke, što bi mu umanjilo šanse da se u kasno ljeto vine na jednu od tri-četiri najvažnije funkcije u Bruxellesu. SDP je opet izgubio na izborima, ali je uspio zadržati status velike stranke. To uvelike može zahvaliti angažmanu predsjednika Milanovića. U slučaju da cjeloviti Domovinski pokret sklopi vladajuću koaliciju s HDZ-om, Penavinoj i Radićevoj stranci prijeti opasnost gubljenja političkog identiteta, s obzirom na to da se radi o ideološki srodnim organizacijama. Možemo je u najlagodnijoj poziciji, iako nisu postigli neki preveliki uspjeh. Most se poslije izbora pogubio u pogledu onoga što bi htio i onoga u čemu ne želi sudjelovati. Na kraju je stigao do toga da želi razgovarati jedino s Domovinskim pokretom, premda nije bistro čemu bi služili ti razgovori. Ivica Đikić analizira sve stranke koje su ušle u sabor za Novosti.
Prema Rimčevim riječima, teško je zamisliti da bi premijer Andrej Plenković prihvatio jedan od ključnih zahtjeva DP-a. Međutim, uvjet DP-a je relativno oštar i vezan za lošu situaciju u Vukovaru u kojoj je nemoguća suradnja. DP je tamo na vlasti i oni su to prenijeli na nacionalni nivo. DP ima ucjenjivački potencijal, ističe Rimac. Teško da HDZ s nekim drugim može postići bolje uvjete, ali prihvaćanje ovog zahtjeva moglo bi dovesti Plenkovića u neugodan položaj, pogotovo u europskim krugovima. Dok HDZ i DP traže zajednički jezik, ostaje pitanje hoće li Plenković biti spreman na značajne ustupke kako bi osigurao većinu u Saboru. (Index)
Relković zastupa stav da je velika koalicija optimalno rješenje, što bi trebalo biti očito, ali opozicija to ne želi ni uzeti u obzir, mahom zbog neslaganja u svjetonazorima, što ne bi ni trebalo biti fokus takve koalicije. Rješavamo urgentna, zajednička pitanja i, kad dođu sljedeći izbori, svi ćemo imati bolji start. Jer neće biti upisanih mrtvih osoba u biračke popise, neće biti nakaradnih izbornih jedinica i neće biti čitavog niza krivo postavljenih institucija. Velika koalicija se dogovara o točno određenim stvarima. Netko mora odustati od svjetonazorskih tema. Ako želimo dovršiti hrvatsku demokraciju, svjetonazorske teme dolaze na red kad se ne bojimo stranke koja je zauzela sve institucije. Tek kad nema stranke takve moći na vlasti, možemo govoriti o svjetonazorskim temama, kaže Ivica Relković za N1.
HDZ je u 11. izbornoj jedinici osvojio više od 32 tisuće glasova, a najviše, njih 28 tisuća, stiglo je iz BiH. Uz BiH, HDZ bilježi većinu i u drugim državama regije (Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu, Sloveniji), a većinu je odnio i u SAD-u, Kanadi i Turskoj. S druge strane, politička platforma Možemo! je pobijedila u velikim Europskim državama. Tako su većinu glasova dobili u Belgiji, Nizozemskoj, Danskoj, Švedskoj, Norveškoj, Češkoj, Poljskoj, Španjolskoj, Portugalu, Slovačkoj, Grčkoj, Portugalu, Albaniji, UAE, Velikoj Britaniji te Irskoj. (Tportal)
Politico je istaknuo predsjednika Zorana Milanovića kao ključnu figuru u izborima u Hrvatskoj. Ističu da je njegova kritika EU-a i NATO-a privukla međunarodnu pozornost, a Milanovićeva retorika privukla je rekordnu podršku. Često uspoređivan s Trumpom, zbog svojih kontroverznih izjava, Milanović se odmakao od tradicionalnih lijevo-liberalnih stajališta. Njegov skeptičan stav prema zapadnim savezima neuobičajen je za Hrvatsku, gdje je podrška zapadu norma. Iako je HDZ relativni pobjednik, Milanovićeva popularnost stavlja ga u poziciju oblikovanja političkog smjera zemlje. (N1)
Možda je najdragocjenija promjena koju je potaknuo Milanovićev predizborni tornado političko buđenje građana, koje se nije ogledalo samo u vrlo visokoj izlaznosti na izbore već i u tome kako i za koga su glasovali. Jedan od zanimljivih pokazatelja biračke volje su preferencijalni glasovi. Druga promjena koju je potaknuo Milanović jest dovođenje urušavanja SDP-a do točke kada kao stranka moraju odlučiti: ili će uz neko novo vodstvo pronaći svoj prepoznatljivi politički sadržaj, ili će na sljedećim izborima svoje mjesto vodeće stranke na ljevici prepustiti stranci Možemo. Treća moguća promjena je formiranje vlade u kojoj bi glavni koalicijski partner HDZ-a po prvi put bila stranka politički desnija od njega, dakle DP. Ali skretanje biračkog tijela udesno danas je europski trend, dok su centrističke opcije, koje je kao čarobnu formulu za osvajanje vlasti prakticirala i kod drugih podržavala bivša njemačka kancelarka Angela Merkel, danas u silaznoj putanji. Višnja Starešina za Lider.
HDZ ima elegantnu mogućnost napraviti koaliciju s radikalno desnim Domovinskim pokretom, čiji su članovi ionako odreda bivši hadezeovci, otpali iz HDZ-a ponajviše zbog radikalne nacionalističke isključivosti prema Srbima i zbog koalicije s SDSS-om. Toj bi koaliciji za većinu falila dva mandata, koje bi Plenković lako pronašao bilo gdje, čak možda najprije kod neke od manjinskih lista koje nisu liste srpske zajednice. Međutim, teško je za povjerovati da bi se Andrej Plenković osjećao ugodno u takvoj situaciji, koja bi dodatno zapalila političku i društvenu atmosferu. To Plenkoviću koji voli stabilnost i koji je osigurao izostanak emocija iz političke borbe i relativno dobru socijalnu i ekonomsku situaciju, koje su mu i bitno pomogle na izborima, uz ogromnu korupciju naravno, teško da može odgovarati. Dragan Markovina za Peščanik.
ako je prema rezultatima izbora Andrej Plenković matematički bliže okupljanju parlamentarne većine i formiranju vlade, put do tog cilja mogao bi biti vrlo kompliciran, a mogao bi se pokazati i neizvedivim. Iz trenutne perspektive čini se da se postizborna matematika ipak svodi na to kako će se postaviti Domovinski pokret. Tu je i opcija, koju zagovara Možemo!, da SDP osnuje manjinsku vladu koju bi svi ostali izuzev HDZ-a podržavali iz Sabora, što bi teško mogao prihvatiti DP. Posljednja mogućnost, ali ne i najnevjerojatnija, jest da ni HDZ ni SDP u idućih mjesec-dva-tri ne uspiju doći do 76 ruku u Saboru, pa da se krajem ljeta ide na ponovljene izbore. Ivica Đikić za Novosti.