U četvrtom kvartalu 2014. godine prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 5.442 kune što je za 3% više nego u prethodnom kvartalu. Pribrojimo li neto plaći bonuse tada je visina prosječne mjesečne plaće 5.613 kuna.
Osim kategorije top managementa, koja ima u prosjeku 109% višu plaću u odnosu na prosjek, najplaćenija zanimanja su ona iz područja telekomunikacija te marketinga, oglašavanja i odnosa s javnošću, sa 45% višom, odnosno 30% višom plaćom od prosječne.
Najmanje prosječne plaće imaju radnici u pomoćnim zanimanjima (-41%), te radnici u tekstilnoj i kožnoj industriji (-47%).
Magisterij ili doktorat povećava plaću za čak 96% u odnosu na SSS
U posljednja tri mjeseca muškarci su imali u prosjeku 11% višu plaću od žena, što je ista razlika u odnosu na prethodna tri mjeseca.
Stupanj obrazovanja i dalje uvelike utječe na visinu plaće. Osobe sa završenim fakultetom imaju 52% višu plaću u odnosu na osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem, a 20% višu plaću od prosječne. Završeni magisterij ili doktorat povećava plaću u prosjeku za čak 96% u odnosu na srednju stručnu spremu.
U odnosu na prosječnu plaću u istraživanju, ispitanici sa srednjom stručnom spremom imaju prosječno 21% nižu plaću, dok ispitanici s postdiplomskim ili MBA školom imaju 56% višu plaću od prosjeka.
Najbolje plaćaju privatne tvrtke u stranom vlasništvu
Visina plaća ovisi i o vlasničkoj strukturi tvrtke, stoga zaposleni u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu imaju za 19% veću plaću od prosjeka, dok su, izuzev onih u udrugama, plaće u tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu najniže i iznose 8% manje od prosjeka, 5.005 kuna.
Plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu više su od prosjeka za 3%, dok plaće zaposlenih u javnoj i lokalnoj samoupravi odgovaraju prosjeku.
I dalje se više isplatiti raditi u većoj tvrtki. U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih plaće su 14% ispod prosjeka, a u tvrtkama s 21 do 50 zaposlenika, plaće su 4% više od prosjeka, baš kao i plaće u tvrtkama s 50 do 250 zaposlenika. Plaće u tvrtkama većim od 1.000 zaposlenika su više od prosjeka za 10%.
Gledajući primarnu djelatnost tvrtke, bez obzira na zanimanje, najviše plaće imaju ispitanici zaposleni u tvrtkama koje se bave informacijskim tehnologijama i telekomunikacijama, 25% više od prosjeka, iza kojih slijede tvrtke koje se bave proizvodnjom, prijenosom i distribucijom energije (+23%). Plaće su najniže u tvrtkama koje se bave turizmom i ugostiteljstvom (-15%) te poljoprivredom i šumarstvom (-15%).
Visina plaće prema županijama
Gledano prema županijama, najniže plaće u četvrtom kvartalu 2014. zabilježene su ponovno u Vukovarsko-srijemskoj županiji, čak 23% ispod prosjeka. Najniže prosječne plaće još su i u Brodsko-posavskoj i Požeško-slavonskoj županiji (22%, odnosno 19% ispod prosjeka).
Sukladno očekivanjima, najviše plaće su zabilježene u Gradu Zagrebu i to 14% iznad prosjeka. Nakon Grada Zagreba slijedi Zagrebačka županija gdje su plaće tek nešto niže od prosjeka (-1%).
Maksimum po pitanju plaće postiže se u 55. godini života
Na početku karijere dok još nemaju iskustva, ispitanici imaju 17% manju plaću od prosjeka. S godinom do dvije iskustva ispitanici u prosjeku imaju 8% nižu plaću. S tri do pet godina iskustva plaća je 3% viša od prosjeka, a sa šest do deset godina plaća je 8% viša od prosječne.
Povezano s tim, najmlađi zaposlenici, oni do 24 godine starosti imaju i najnižu plaću odnosno 28% ispod prosjeka. S prosječno 30 godina i visina plaće je blizu prosjeka, -3%.
U dobi od 55 godina ispitanici postižu maksimum i plaća im je u prosjeku 17% viša od prosječne.
Četvrtina ispitanika nema nikakve dodatne beneficije
Od beneficija, zaposlenici najčešće dobivaju naknadu za putne troškove (46%), nakon čega slijedi mobilni telefon (28%). Četvrtina ispitanika (25%) nema nikakve dodatne beneficije.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Mjera umanjenja osnovice za mirovinske doprinose radnicima s bruto plaćom do 1.300 eura donijela je u dvije godine oko 275 milijuna eura više neto primanja, dok su gradovi i općine uprihodili gotovo 70 milijuna eura dodatnog poreza na dohodak. Prosječno povećanje neto plaće iznosilo je oko 23 eura mjesečno, uključujući i izmjene poreza na dohodak. Ipak, rast primanja nije pratio inflaciju, pa je stvarni učinak na kupovnu moć ograničen. U 2024. mjeru je koristilo gotovo 693 tisuće radnika, a broj se 2025. smanjio zbog rasta plaća. Lider
Hrvatska uvodi niz promjena uključujući digitalnu fiskalizaciju, strože kazne za promet, rast minimalne plaće i fleksibilnost uz mirovinu. Gradnja i stanovanje se reformiraju, a uveden je i Središnji registar stanovništva koji automatizira podatke. U vezi s transparentnošću plaća, poslodavci će morati jasno prikazivati plaće i kriterije napredovanja. Porezne promjene uključuju i stimulaciju sponzoriranja društveno korisnih aktivnosti, dok Ministarstvo kulture preuzima zaštitu kulturnih dobara u Zagrebu. Poslovni
Zahvaljujući snažnom rastu realnih plaća, hrvatska kućanstva imaju veći dohodak od većine zemalja nove Europe, nadmašuju Grčku i Portugal te dosežu 76,6% prosjeka EU-a prema kupovnoj moći. Medijan ekvivalentnog dohotka po članu kućanstva iznosi 12.344 eura, a u PPS-u 16.277 eura. Hrvatska bilježi najviši realni rast plaća u regiji (7,6%), a prosječna bruto plaća iznosi 1.968 eura, čime nadmašuje Češku i približava se Španjolskoj. Standard i kupovna moć poboljšavaju se brže nego u okruženju. tportal
Pregovori između Vlade i sindikata javnog sektora završili su bez dogovora. Vlada nudi rast osnovice plaće od 1%, dok sindikati traže 8%, ističući da to ne pokriva inflaciju od 3%. Sindikati upozoravaju na zaostajanje plaća u javnom sektoru, dok Vlada tvrdi da su kumulativno plaće rasle više nego u privatnom sektoru. Ekonomisti upozoravaju na spiralu cijena i plaća te naglašavaju važnost produktivnosti i profitabilnosti za održivi rast plaća. Javni sektor bilježi rast zaposlenosti, dok proizvodnja smanjuje broj radnih mjesta. HRT
Sat rada kod nas stoji 16,5 eura, dok je prosjek 33,5. Austrija, Njemačka i Irska plaćaju dvostruko ili trostruko više, premda su im cijene života slične. Iako plaće u Hrvatskoj rastu brže u postotku, apsolutni rast je manji. Sindikati upozoravaju da radnici nisu preskupi, već potplaćeni, a da se prava ušteda i razvoj kriju u ulaganjima u tehnologiju, inovacije i produktivnost, a ne u smanjivanju cijene rada. NHS traži veće bruto plaće i promjenu paradigme: radnik je resurs, a ne trošak. Danica
U lipnju je prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosila 1444 eura, što je 9,8% više nego lani, odnosno 129 eura više. Realni rast, nakon uračunate inflacije, dosegnuo je 5,9%. Najveći skok plaća zabilježen je u energetici i vodoopskrbi, a dvocifren rast u industriji, građevini i trgovini. Najviše zarađuju piloti s 2279 eura, a najmanje tekstilni radnici s 926 eura. Bruto plaća u lipnju bila je 2008 eura. Hrvatska je treća u regiji po visini plaća, ispred Češke, a bilježi i najveći rast realnih plaća – 7,6%. tportal
Minimalne plaće u EU variraju od 551 € u Bugarskoj do 2.704 € u Luksemburgu, dok Ukrajina, među kandidatima, ima samo 164 €. Kad se prilagode kupovnoj moći (PPS), razlike se smanjuju – luksemburški minimalac realno vrijedi 2,3 puta više od bugarskog. Zapad i sjever prednjače, jug je u sredini, a istok i Balkan na dnu. Hrvatska bilježi najveći rast u eurozoni (+15,5% godišnje). Turska i Ukrajina su najveći gubitnici, a Sjeverna Makedonija rekorder rasta. Veća produktivnost i pregovaračka moć radnika ostaju ključ boljih primanja. N1
Prema podacima o američkim radnim vizama, Google nudi osnovne godišnje plaće i do 340.000 dolara (314.000 €) za softverske inženjere, dok u Hrvatskoj vodeće IT tvrtke poput Infobipa ili Rimac Technologyja plaćaju između 35.000 i 90.000 eura bruto, ovisno o senioritetu. Uz to, Google nudi i značajne bonuse i dioničke planove koji dodatno povećavaju ukupnu naknadu. Unatoč visokim lokalnim plaćama, razlika u primanjima između Hrvatske i Silicijske doline ostaje izrazita. Lider
Unatoč rastu plaća u javnom i dijelu privatnog sektora, daljnje povećanje u privatnom sektoru zapinje na ključnom problemu – niskoj produktivnosti. Hrvatska još zaostaje za EU prosjekom, a plaće ne mogu rasti održivo bez rasta stvarne dodane vrijednosti. Tvrtke već osjećaju pritisak na profitabilnost, osobito u industrijama s nižim maržama. Ekonomisti poručuju: bez ulaganja u inovacije, tehnologiju i ljude, prostora za veće plaće jednostavno nema. Statistika može rasti, ali plaća – tek kad gospodarstvo stvarno povuče. Lider