Postoji scenarij u kojem će za pedeset godina sve rive i stare gradske jezgre uz jadransku obalu biti potopljene. Ipak, hrvatski turizam mogao bi izbjeći sudbinu južnijih mediteranskih zemalja, kaže Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam. U toj optimističnoj varijanti, turizam je otporan na udare klimatskih promjena jer je proveo višestruke strategije restrukturiranja. Gorski kotar, Lika i Banija postali su epicentri ekoputovanja. Turisti žude za povratkom prirodi i traže mirne oaze što je u Hrvatskoj na vrijeme prepoznato i razvijeni su brojni takvi turistički proizvodi. Muzeji su prigrlili tehnologije, interaktivni su, a zahvaljujući tehnologiji proširene stvarnosti, turisti mogu virtualno svjedočiti rekonstrukciji povijesnih događanja. U takvim uvjetima BDP od putovanja i turizma raste iznadprosječnim stopama, a Hrvatska je iznad prosjeka Europske unije prema kupovnoj moći stanovništva i razvijenosti. Forbes
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
“Sezonalnost predstavlja jedan od najvećih problema suvremenog turističkog tržišta, a osobito je izražena u onim destinacijama, među koje spada i Hrvatska, u kojima dominira turistički proizvod mora i sunca”, kaže Dr. sc. Damir Krešić iz Instituta za turizam. Mali Lošinj je problem sezonalnosti počeo intenzivnije rješavati prošle zime – kamp Čikat je od prošle sezone započeo s radom cijele godine te nudi mjesec dana boravka za dvije osobe za 100 eura te su prvi put organizirali doček Nove godine u kampu. Na nivou cijele države ministar Lorencin kaže da se turiste van sezone želi privući kulturnom baštinom, zdravstvenim turizmom, aktivnim odmorom, biciklističkim turizmom, gastronomijom, poslovnim turizmom i nautikom. T-Portal