Označena kao jedna od 30 sistemski najvažnijih banaka u svijetu, Credit Suisse je najveća žrtva financijskih previranja koja su pokrenule središnje banke pooštravajući monetarnu politiku kako bi obuzdale inflaciju. Prodaja uz posredovanje švicarske vlade označila je njezin konačni pad, ali i izbjegavanje krize koja je prijetila širenjem na globalna financijska tržišta. Tijekom 166 godina postojanja Credit Suisse je pomagao Švicarskoj da se pozicionira kao oslonac međunarodnih financija. Dok je propadanje trajalo godinama, kraj je došao vrlo brzo. Ta švicarska banka ima dugu povijest lošeg upravljanja. Izdvajaju se neki primjeri iz prošlosti poput upletenosti banke u poslove bugarske mafije od 2004. do 2007., zatim sumnjivi poslovi koji uključuju britansku podružnicu u Mozambiku 2011. i gubitke u hedge fondovima Archegos i Greensill 2021. Švicarski mediji također navode i nevjerojatno visoke plaće, honorare i druge troškove koje su imali menadžeri banke Credit Suisse. Aljazeera
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Bivši glavni ekonomist Međunarodnog monetarnog fonda Raghuram Rajan, koji je predvidio globalnu financijsku krizu prije više od deset godina, upozorio je da će bankarski sustav krenuti prema još većim previranjima nakon spašavanja Silicon Valley Bank i Credit Suissea. Rajan, koji je također bio guverner Reserve Bank of India, kaže da je desetljeće jeftinog novca i poplava likvidnosti iz središnjih banaka izazvalo “ovisnost” i krhkost unutar financijskog sustava dok istodobno odlučujući faktori pooštravaju politiku. Njegovi komentari u skladu su s upozorenjima da su problemi u SVB-u i Credit Suisseu pokazatelji dubljih temeljnih problema u financijskom sustavu. Index

Politike implementirane u SAD-u i Europi nakon 2008. – državni socijalizam za bankare i štednja za sve ostale – proizvele su dva efekta koji su oblikovali financijalizirani kapitalizam unatrag 14 godina. Prvo, tim je politikama zatrovan novac zapadnih zemalja. Zato više nema jedinstvene nominalne kamatne stope koja može vratiti ravnotežu između potražnje i ponude novca te spriječiti novi val propadanja banaka. Drugo, jasno je da ne postoji jedinstvena kamatna stopa koja će osigurati stabilnost cijena i financijskog sustava pa su zapadni bankari pretpostavili da će u slučaju inflacije središnje banke jednostavno povećati kamatne stope i odobriti im sredstva za spas banaka. Upravo to se događa. Zatezanje monetarne omče oko vrata društva i pružanje financijske pomoći bankarskom sustavu najsigurniji je način da se veći dio društva osudi na nepotrebnu patnju (zbog visokih cijena i visoke nezaposlenosti, iako se i jedno i drugo moglo izbjeći) i stvore uvjeti za iduću bankarsku katastrofu. Peščanik
U Hrvatskoj živi 3.500 ljudi koji su financijski teški više od milijun dolara, podaci su švicarske banke Credit Suisse, koja od 2000. godine računa vrijednost bogatstva. CS zbraja utrživu financijsku i nefinancijsku imovinu: novac na računima, štednju, dionice, životna i mirovinska osiguranja, stanove, kuće i zemljišta. Ova imovina ovih tri pol tisuće hrvatskih građana lansira u malobrojno društvo od 33 milijuna ljudi u cijelom svijetu. Slobodna, Quartz
Credit Suisse, jedna od najvećih europskih bankarskih institucija, od srpnja prošle godine izgubila je 40% vrijednosti. Samo od ljeta 2015., kada je na čelo banke došao Tidjane Thiam, velika bankarska svjetska zvijezda, pa do travnja ove godine, zabilježeno je preko milijardu dolara gubitka. Thiam sad uvjerava ljute dioničare da će stanje popraviti novom strategijom. Index, WSJ
Europsko gospodarstvo, ugroženo starenjem stanovništva, moglo bi dobiti novi poticaj zahvaljujući najvećoj izbjegličkoj krizi od Drugog svjetskog rata, iako velika neizvjesnost u pogledu budućih razmjera imigracije i integracije tih ljudi otežava dugoročne prognoze, piše Reuters. Švicarska banka Credit Suisse procjenjuje da će u idućih pet godina neto imigracija povećati broj stanovnika u eurozoni za oko 5 milijuna, što je 1,5 posto od sadašnjih 340 milijuna. Potencijalni rast eurozone, smatraju analitičari Credit Suissea, povećat će se za 0,2 postotna boda u odnosu na službene prognoze, na prosječnih 1,3 posto u idućih osam godina do 2023. Dnevnik.hr