Europa bi trebala preuzeti veći teret u financiranju obrane, poručio je SAD pod dirigentskom palicom Donalda Trumpa. Europski čelnici sada pokušavaju pronaći formulu, vodeći računa o političkim posljedicama mogućih smanjenih izdvajanja za zdravstvo i socijalnu politiku. Lani su 23 od 32 članice dosegnule dva posto, iz NATO-vih smjernica, i to nakon što su posegnule dublje u džep. Veći troškovi obrane mogli bi pak izazvati kolaps europskih državnih proračuna, koji već sada teško podmiruju obaveze financiranja socijalne države, ‘predmeta zavisti u brojnim državama širom svijeta, izvještava Reuters. Lider

Za pretpostaviti je da su ga odmah po najavi enormnog povećanja plaća u javnom sektoru pedantni računovođe u Ministarstvu financija upozorili na određene nedostatke takvog plana, što znači da je Plenković još jedan prizemni politički muljator koji poput palanačkog šerifa skuplja glasove neozbiljnim obećanjima na lokalnom sajmu. U toj varijanti, znao je da će biti potreban rebalans i uštede, ali je odlučio praviti se blesav dok ne prođu svi relevantni izbori, da bi onda blagoslovio Primorčev nimalo suptilan apel ministrima – tvrdi Vanja Figenwald za Lider. Da se znalo se da će se u rebalans ići još kod donošenja predizbornog proračuna, podsjećaju i na Faktografu.

Nije lako ostvariti proračun točno onako kako je planiran, pa se toleriraju određena odstupanja te se prihvatljivim obično smatra razlika od 5 posto. Ključno je da vlasti uz proračunske dokumente o izvršavanju proračuna ponude precizna obrazloženja svih odstupanja. Ona mogu biti posljedica nepredviđenih okolnosti u domaćemu ili svjetskom gospodarstvu, primjerice recesija ili pandemija, ali mogu biti i posljedica nesposobnosti vlasti da realno planira prihode i rashode ili čak namjeran čin, kako bi se ostvarili neki ciljevi vlasti. Na primjer, uoči izbora. Prema Zakonu o proračunu jedinice lokalne samouprave obvezne su planirati uravnotežene proračune, odnosno planirani ukupni prihodi i primici moraju pokrivati planirane ukupne rashode i izdatke. Najviša su odstupanja ukupnih prihoda imale uglavnom općine, ali i manji gradovi, odnosno većinom lokalne jedinice s manje od sedam i pol tisuća stanovnika. Kao jedan od razloga spominju se aplikacije na EU fondove, što pojedine općine stave u proračun, iako se novac ne prebaci zbog kašnjenja ili ako se uopće ne ostvari. Forbes

Oko 240 tisuća zaposlenih u državnim i javnim službama najveći su dobitnici. Proračunska potrošnja u 2024. godini, dakle, povećana je za 11,2 posto, ta će sredstva mahom otići skupinama građana čiji se kućni budžeti pune iz državnog proračuna, a koji će iduće godine nekoliko puta izaći na birališta. Proračunski prihodi, međutim, ne prate ubrzani rast proračunskih rashoda. Ukupni prihodi proračuna u narednoj godini rastu svega tri posto, a očekivani rast gospodarstva od 2,8 posto trebao bi povećati porezne prihode za 4,2 posto. Rast plaća i inflaciju trebaju pratiti i mirovine, odnosno potrebno je njihovo usklađivanje. Vlada očekuje da će rashodi za mirovine rasti 1,1 milijardu eura. Kako je trošak mirovina u ovoj godini planiran na 6,56 milijardi eura to znači da izdvajanja za njih u idućoj godini rastu 16,7 posto. No, iza rasta izdvajanja za mirovinski sustav ne krije se samo usklađivanje mirovina s plaćama i inflacijom te priljev novih umirovljenika. Faktograf

Neprestano slušamo brojke o rastu BDP-a, rastu izvoza, investicija i plaća. To je teška statistička manipulacija. Kada govorimo o rastu BDP-a nikada ne govorite da u zadnjih 9 godina naš BDP raste najsporije po glavi stanovnika u odnosu na ostale u Europi. Najsiromašnija smo zemlja u Europi. To vam je kao status Kosova, kada smo slali pomoć u nerazvijene zemlje – izjavila je Katarina Peović iz Radničke fronte u Otvorenom. HRT…

Proračun Grada Zagreba će za 2022. godinu iznositi 15,2 milijarde kuna. Rashodi za iduću godinu će iznositi 10 milijardi i 190 milijuna kuna dok su 2019. iznosili devet milijardi i 490 milijuna kuna. Za sljedeću godinu planiraju suficit od 300 milijuna kuna, kako bi se akumulirao gubitak koji je nastao do 2019. godine. Ono što bih rekao, oko tih redovnih troškova, koji su 7 posto manji, nalaze se kroz rezove koje smo napravili još kod rebalansa. Dodao je da proračun ima tri cilja – stabilizaciju financija grada sljedeće godine, intenziviranje poslijepotresne obnove javnih zgrada i sufinanciranje obnove privatnih zgrada te transformaciju grada prema zelenijem Zagrebu. Nacional

Boris Lalovac, potpredsjednik Odbora za financije i državni proračun iz kluba SDP-a, imenovan je u radnu skupinu koja će kreirati proračun Zagreba, a kojom predsjeda Daniela Dolenc. Kao osoba koja za bivše vlade nije bila poželjna, nije htio komentirati imenovanje, nego je samo napomenuo kako je pred radnom skupinom velik posao. Tako će zaj bivši ministar sa suradnicima davati stručnu analizu i podršku gradonačelniku u procesu financijske konsolidacije proračuna za 2022., a koji je već opterećen dugovima bivšega gradonačelnika. Novi list

Dosadašnja gradska zastupnica Nezavisne liste, a po novom platforme Možemo! i financijska stručnjakinja Marijana Sumpor ocijenila je proračun Zagreba od 13,6 milijardi kuna nerealnim, te bi se rebalansom on trebao smanjiti za 3,6 milijardi. Proračun se treba temeljiti na projekcijama predvidivih prihoda. Nije se smio temeljiti na informacijama iz 2019., nego na realnom stanju u gospodarstvu koje je bilo obilježeno potresom i pandemijom (Novi list). U planu je revizija postojećih i budućih ugovora te zamrzavanje svih ugovora i investicija koje trenutno nisu nužne. Također, sve bi nove investicije trebale biti financirane bespovratnim sredstvima iz Europskih fondova, kazala je Sumpor.

Ukupni prihodi državnog proračuna od siječnja do lipnja ove godine iznosili su 60,35 milijardi kuna, dok su rashodi u istom periodu iznosili 77,1 milijardu kuna, što znači da je država potrošila 16,7 milijardi više nego što je dobila. Lani su prihodi iznosili 65,1 milijardu kuna, a rashodi 66,9 milijardi kuna, dakle manjak je bio deseti dio ovogodišnjeg.

“O programima o kojima smo slušali u predizbornoj kampanji ne bih trošio riječi. Student druge godine Ekonomskog fakulteta mogao bi napisati bolji seminarski rad. Umjesto da se hvali velikim postignućima, koje ja ne vidim, Vlada bi građanima trebala reći istinu o teškom stanju u kojem se zemlja nalazi. Nasreću, Hrvatska ima raspoloživih resursa i vlastite pameti za izlazak iz krize. Stoga bi valjalo uzeti deset najboljih izvoznika, deset ekonomskih stručnjaka i još deset zainteresiranih ljudi iz Vlade. Treba ih okupiti bez nazočnosti medija kako bi Vladi mogli predložiti što treba raditi. Premijer je dao do znanja da savjeti ekonomista njemu nisu potrebni. Međutim, moje je mišljenje da su pametni ekonomisti u ovom trenutku kisik koji može održati na životu premijera – kao i sve nas.” N1