Hrvatska je potpisala najčešći model FATCA koji se temelji na reciprocitetu, SAD-u šalje podatke o njihovim poreznim obveznicima u Hrvatskoj, a oni podatke o hrvatskim u Americi. Zvuči fer u teoriji, dok ne bacimo pogled na širu sliku: sve zemlje na jednoj strani, a SAD na povlaštenoj poziciji jedinstvenog kontrolora, jer nije posrijedi jedan multilateralni ugovor, nego puno bilateralnih. Jednako bi moglo izgledati da nema ništa loše u volji države da utjera porezne dugove, ako bi njome vladao demos. No državama, nipošto samo SAD-om, vladaju financijski lobiji/banke, koje ovakvim mjerama uspijevaju urediti svijet na svoju sliku i priliku. FATCA pokazuje definitivno jedinstvo tehničkog sredstva i političkog cilja, ili forme i sadržaja, u istom organizmu banke kao institucije. A govorimo o privatnim bankama koje su nakon bankrota 2008. godine sanirane javnim novcem i zatim vraćene privatnicima. Novosti
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Europska središnja banka uvodi AI u svoje poslovanje
Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication – svaka banka ima svoj SWIFT broj, koji čini od 8 do 11 znamenaka. Radi se samo o sustavu za lakšu, bržu i točniju komunikaciju. On sam po sebi ne drži nikakve novce niti novci prolaze kroz njega, jer novci idu iz jedne banke u drugu. Prije njega su se bankovni transferi vršili doslovnim pisanjem poruka i instrukcija o transakcijama, koje su se prenosile teleprinterima, što su uređaji slični telefonima. Uklanjanje neke zemlje iz SWIFT-a je već korišteno, 2012. je uklonjen Iran zbog razvoja nuklearnog oružja. Posljedice su bile katastrofalne za izvoz nafte. Ukidanje ruskim bankama i drugim financijskim institucijama je značajan udarac ruskim financijskim prihodima zbog otežavanja izvoza nafte, plina i drugih sirovina. Bez SWIFT-a Rusija ostaje bez alata s kojim komunicira svjetski financijski sustav za plaćanje u Rusiju i primanje uplata postaje jako teško. Index
Banka od siječnja snizila kamate: rata kredita manja za ‘čak’ 2 kune
Nakon Štedbanke, još jedna banka u Hrvatskoj ide u likvidaciju – Primorska
Najvažnija tema iz svijeta financijskih tehnologija u 2018. povezana je s revidiranom europskom direktivom o platnim uslugama (PSD2), koja će omogućiti bankama i fintech igračima transformaciju poslovanja u transakcijskom bankarstvu. “Time bi fintech kompanije, a i banke, svojim klijentima mogle ponuditi puno više usluga i proizvoda od klasičnih, npr. uz klasičan bankarski proizvod poput kredita klijentu bi mogle ponuditi mogućnost kupnje sredstvima tog kredita, i to direktno kroz mobilnu aplikaciju”, prognozira Dejan Donev iz Erste banke. Osim izdavanja kredita putem mobitela, u 2018. mogli bismo upoznati robote kao bankarske službenike, piše tportal.
U Hrvatskoj kakva je bila dosad banke su, kao najvitalniji dio gospodarstva, mogle beskonačno loviti u mutnom, pljačkati, derati kožu ljudima, dizati kamate kako im padne na pamet, naplaćivati sve naknade, kazne i tarife koje u svojim domovinama ne bi smjele ni u snu… Vrag će ga znati zašto su se banke baš sad sjetile da im treba regularni, multikulturni, tolerantni društveni okvir – valjda zašto što vide da će ova zemlja, nastave li njome dominirati fundamentalističko-ortački obrasci koji su samoubilački – izumrijeti – piše Boris Rašeta o reklami Erste banke.
Novi zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju donosi promjene koje bi trebale još više zaštititi klijente banaka pri podizanju stambenog kredita. Banke će morati detaljno izvijestiti klijenta o svim troškovima kredita, a klijent potom ima pravo u roku od 14 dana odustati od ugovora bez navođenja razloga. Banke će također imati obvezu potrošaču iznijeti detaljan izračun efektivne kamatne stope. Ukida se i izlazna naknada za otplatu kredita. Večernji
Talijanski vlasnici PBZ-a kupuju švicarsku privatnu Banque Morval
U 5 godina kod 16 banaka utvrđena prevelika izloženost Agrokoru
329.977 građana je u blokadi, a ukupno su dužni više od 41,3 milijardi kuna duga, pokazuju podaci Fine od kraja siječnja. Od toga iznosa čak 57% čine nepodmirene obveze prema financijskim institucijama, a od toga bankama 49,46%. Dug prema središnjoj državi iznosi 4,44 milijarde kuna ili 10,74%, zbog čega su građanima blokirani računi. Značajan je iznos i dugovanja prema ostalim vjerovnicima (ostale tvrtke, građani, obrti i sl.) – gotovo 11 milijardi kuna ili 26,55% ukupnog iznosa. Naveći broj građana ima dugovanje do 10 tisuća kuna. HRT