Future Timeline je fascinantan internetski resurs koji se bavi futurologijom, a tekst koji smo priložili u embedu (naslovna fotka s naslovom i linkom) tipičan je primjer njihovog narativa. Stranica funkcionira kao vizualna i tekstualna baza podataka koja predviđanja temelji na ekstrapolaciji trenutnih trendova u znanosti, tehnologiji i okolišu. Ona nije strogi znanstveni časopis (poput Naturea), ali nije ni puka fantastika. Autori se uvelike oslanjaju na objavljene studije, najave agencija poput NASA-e i izvješća IPCC-a o klimi.

Primjerice, u spekulativnoj kronici za 21. stoljeće kažu kako se društvo suočava s posljedicama globalnog zagrijavanja, s probijenom granicom od $2.5°C$. Uspon transhumanizma, kolonizacija Marsa i pomlađivanje stanovništva isprepliću se s masovnim migracijama klimatskih izbjeglica i geopolitičkom nestabilnošću. Stoljeće završava radikalnom mobilizacijom za spas planeta, pretvarajući čovječanstvo u visokotehnološku vrstu koja briše granice između biološkog i digitalnog života u pokušaju da preživi vlastiti napredak. Imaju pregled po desetljećima, ali i narednim stoljećima.

Projekt Venus pokojnog futurista i inženjera Jacquesa Fresca nudi viziju svijeta bez novca, granica i nejednakosti, temeljenog na resursno orijentiranoj ekonomiji i tehnologiji. Njegove ključne prednosti uključuju održivost kroz obnovljive izvore energije i kružne gradove, ukidanje siromaštva, automatizaciju rada, veću kvalitetu života i globalnu suradnju. Obrazovanje postaje prioritet, a ljudski potencijal oslobođen financijskih ograničenja. Frescova ideja obećava mir, ravnotežu i napredak, no iako zvuči idealno, njezina izvedivost ostaje izazov. Ako išta drugo, projekt inspirira na razmišljanje o boljoj budućnosti, pogotovo u jeku klimatskih promjena i geopolitičke krize. Monitor

Pjesnik Filippo Tommaso Marinetti objavio je na današnji 20. veljače 1909. u poznatom francuskom listu Le Figaro ‘Futuristički manifest’. Njegove su ideje bile revolucionarne jer je smatrao da treba u potpunosti odbaciti tradiciju i prihvatiti modernu tehnologiju koja predstavlja budućnost. Veliča se tehnologija, brzina, život u velikim gradovima i tada nova vozila poput automobila i zrakoplova, ali i rat kao najbolji način pročišćenja. Manifest se smatra jednim od izvora fašističke ideologije u Italiji. Pokret se proširio na slikarstvo i kiparstvo, ali i arhitekturu, film, fotografiju i druge umjetnosti. Futuristi su voljeli dinamiku, pokret, promet, boje i pritom išli toliko daleko da su pobunili čak i protiv emocija. Zanimljivo je da je pokret koji je toliko veličao rat izgubio utjecaj nakon što je velik broj njegovih pripadnika poginuo u Prvom svjetskom ratu. Nacional

Plan b predstavlja 6 futurističkih filmova sa ovih prostora. Među njima je Oxygen, avangardni film iz 1970. Matjaža Klopčića koji se bavi utopijskom idejom male zajednice pobunjenika u tada bliskoj budućnosti. Iako naslov sugerira drugačije, animirani film Happy End [video_icon] (počinje na 51:27) Vatroslava Mimice iz 1958. je pesimističan u predviđanju budućnosti čovječanstva.

‘What the Future Sounded Like’: Dokumentarac o pionirima ‘glazbe bez granica’

“U današnjem svijetu ispunjenom tehnologijom, izvršni pomoćnik današnjice je avatar menadžera veza sutrašnjice. Opisi poslova sada uključuju odgovornosti i riječi koje do prije nekoliko godina nisu ni postojale. I dok kuhari sa specijalizacijom u 3D-printerima ili analitičari prometa bespliotnih letjelica još nisu sveprisutni, pred nekim opisima poslova ostajemo razgoračenih očiju”, donosi Mashable 10 poslova budućnosti.

U sljedećih deset godina doživjet ćemo prijelaz s interneta na “mozgovnu mrežu”, kojom će se misli, osjećaji i sjećanja u sekundi prenositi diljem planeta, odjeću i nove organe nabavljat ćemo na 3D printerima, tri četvrtine nas umrijet će od kroničnih bolesti, ali ćemo ih dijagnosticirati sami – mobitelima, a operirat će nas roboti, predviđa ljudska dostignuća do 2025. sedam futurista za Huffington Post.