Velik dio svjetskog plastičnog zagađenja nastaje u zemljama s lošim sustavima upravljanja otpadom. Iako stanovnici bogatih zemalja proizvode više plastičnog otpada po osobi, zahvaljujući učinkovitom prikupljanju i odlaganju njihov doprinos zagađenju je oko 100 puta manji. U mnogim siromašnijim državama otpad se često ne prikuplja ili završava na otvorenim odlagalištima, gdje lako dospijeva u okoliš ili se spaljuje. Procjene pokazuju da bi uvođenje sustava upravljanja otpadom kakav imaju bogate zemlje moglo smanjiti globalno plastično zagađenje za više od 98%. Najveći učinak donose ulaganja u osnovnu infrastrukturu poput prikupljanja otpada i kontroliranih odlagališta. Our World in Data

Otpad od hrane najproblematičnija je frakcija u sustavu gospodarenja otpadom jer kontaminira reciklabilne materijale, povećava troškove i opterećuje logistiku. U EU se godišnje baca 59 milijuna tona hrane, a u Hrvatskoj 71 kilogram po stanovniku. Projekt FoodWaste Hrvatska, koji vodi tvrtka Zelene tehnologije, razvija rješenja za sprječavanje nastanka biootpada na izvoru, uključujući kućni komposter Reencle. Projekt je pobijedio na FoodTech Startup Competitionu 4.0, uz podršku partnera poput Kaufland Hrvatska, potvrđujući tržišnu relevantnost sustavnog pristupa. Lider

Italija je izgradila sustav koji i loše odvojeni biootpad pretvara u biometan i kvalitetan kompost, uz jasnu regulativu, poticaje i više od 150 biometanskih postrojenja. Digestat se nakon obrade koristi kao gnojivo. U Hrvatskoj, pak, nema definicije biometana, nema pravila za njegovo puštanje u plinsku mrežu, a digestat se tretira kao rizik, ne kao resurs. Većina organskog otpada završava na odlagalištima, dok uvozimo kompost i propuštamo prilike koje EU propisi omogućuju. Poslovni

Slučaj ilegalno zakopanog otpada kod gospićkog silosa razotkrio je duboke strukturne probleme hrvatskog sustava gospodarenja otpadom: kriminal, izostanak nadzora i kronično kašnjenje sanacija. Iako su počinitelji uhićeni, najopasniji medicinski otpad i dalje je u zemlji bez jasnog plana čišćenja. Građanske inicijative upozoravaju na rizike po zdravlje, posebno na krškom terenu, te na sumnjivu praksu slanja opasnih materijala u deprivirane regije. Istodobno, država ne objavljuje ključne analize i odgađa modernizaciju sustava, dok se najavljuju novi kontroverzni projekti poput prerade litija. DW

Najčešće se bacaju ostaci kuhanih jela, kruh i voće. Hrana na odlagalištima stvara metan, plin 25 puta jači od CO₂, čime se generira oko 10 % globalnih emisija stakleničkih plinova. Gotovo trećina proizvedene hrane nikad ne bude pojedena, iako bi mogla nahraniti milijardu ljudi. Stručnjaci ističu da klimatske promjene prijete žitaricama, ribama i sigurnosti hrane, dok se rješenja kriju u planskoj kupnji, odvojenom biootpadu i promjeni svijesti potrošača. HRT

Kineski znanstvenici razvili su anodu za gorivnu ćeliju od karboniziranog grožđa, na kojoj bakterije proizvode struju oksidirajući otpadnu vodu iz pivovare. Najbolji rezultat postignut je pri karbonizaciji na 900 °C, uz stabilan napon od 0,64 V i snagu od 3,7 W/m². Anoda je ekološki prihvatljiva, a postupak uklanja do 85,5 % organske tvari iz vode. Umjesto grožđa, može se koristiti i trop. Tehnologija tako istovremeno reciklira dva otpada i stvara energiju – što je, na svoj znanstveni način, prilično magično. Nenad Raos za Bug

žJavna ustanova Natura Histrica kroz projekt WASTEREDUCE provodi čišćenje podmorja i istraživanja o utjecaju otpada na morski život u Istri. U suradnji s CPA Pulom organizirane su eko-akcije u Limskom zaljevu, Tarskoj vali i Trgetu. Projekt uključuje i analize mikroplastike u ribama te utjecaja makroplastike na morske ptice. Korištenjem satelitskih snimaka razvijaju se nove metode za praćenje otpada. Cilj je smanjiti onečišćenje, podići svijest građana i unaprijediti upravljanje otpadom u zaštićenim područjima uz pomoć inovativnih i digitalnih rješenja. Agroklub

Unazad 10 godina udio otpada koji kod nas ostave turisti iznosio je nešto manje od 99 tisuće tona, da bi svake godine ta brojka rasla (izuzev pandemijske 2020.) i došla do nešto više od 186 tisuća. Od toga čak četvrtina prikupljena je u Istri, odnosno 48 tisuća tona. Slijede Primorsko-goranska županija (37,6 tisuća tona otpada, 20 posto udjela u ukupnoj količini), Splitsko-dalmatinska županija (33,9 tisuća tona, 18 posto udjela) te Zadarska županija (27,9 tisuća tona, 15 posto udjela) dok sve ostale županije bilježe značajno manje količine otpada. N1

U bivšem rudniku StocaMine u Alzasu u Francuskoj pohranjeno je 42.000 tona otrovnog otpada, svega 500 metara iznad jednog od najvećih europskih vodonosnika. Znanstvenici upozoravaju na rizik kontaminacije pitke vode za milijune ljudi, dok je vlada odlučila rudnik zabetonirati, unatoč urušavanju tunela i potencijalnom curenju otrova poput žive, arsena i cijanida. Ekolozi traže uklanjanje otpada, ali sud smatra da bi to bilo preopasno. Iako je skladištenje trebalo trajati 30 godina, otpad ostaje – zapečaćen, ali ne i bezopasan. The Guardian, tportal

Izravno hvatanje iz zraka pomoću promjene vlažnosti (moisture-swing) bit će ključno za globalne strategije borbe protiv klimatskih promjena, ali njegova skalabilnost bila je ograničena zbog upotrebe skupih polimernih materijala. Tim istraživača je otkrio da mogu smanjiti troškove i potrošnju energije korištenjem održivih i jeftinih materijala, često dobavljivih iz organskog otpada. Proširili su potencijal tehnologije za hvatanje ugljika koja izvlači CO2 izravno iz zraka, demonstrirajući da postoji više prikladnih i dostupnih materijala koji mogu olakšati ovaj proces. Drago Galić za Bug