Hrvatski robni izvoz u razdoblju od siječnja do kraja studenog prošle godine dosegnuo je 72 milijarde kuna. To je za 9,3% više nego u istom razdoblju prethodne godine, dok je uvoz porastao za 4,7% na 120,7 milijarde kuna. Hrvatski robni izvoz u EU iznosio je 6,02 milijarde eura i bio je za 10,9% viši nego u istom razdoblju 2013., dok je uvoz iz ostalih članica EU povećan za 6,5%, na gotovo 12 milijardi eura. Najviše je robe izvezeno u Italiju, za 1,3 milijarde eura, pa u Sloveniju (1,08 milijarde eura ili čak 20,1% više), te Njemačku (1,06 milijardi eura). Najviše se uvozi iz Njemačke (2,4 milijarde eura), pa Italije (2,2 milijarde eura) i Slovenije (1,7 milijardi eura). Poslovni
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Prema njihovoj procjeni, sredinom prošle godine u Hrvatskoj je bilo oko 3,87 milijuna stanovnika, što je otprilike 6000 više nego sredinom 2023. godine i oko 11.000 više nego u istom razdoblju 2022. godine. Rast se u pravilu povezuje s dolaskom velikog broja stranih radnika u Hrvatsku. No, čini se i kako je zaustavljen velik odljev radne snage iz Hrvatske u druge europske zemlje. Na žalost, bijela kuga i dalje hara jer umire osjetno više ljudi nego što ih se rađa. Na to ovog trena državne strukture nemaju odgovor. Danica
U 2023. je radilo 113 kina. U suradnji s Hrvatskim audiovizualnim centrom (HAVC) od 2023. je povećan broj registriranih kinoprikazivača jer su u obuhvat ušli obrti i nezavisne udruge koje prema očevidniku Hrvatskoga audiovizualnog centra obavljaju djelatnost prikazivanja filmova. Spomenuto povećanje broja kinoprikazivača, većinom u ruralnim naseljima, upućuje na zaključak i o rastu broja izvještajnih jedinica u odnosu na prijašnje godine. Ukupan broj gledatelja u hrvatskim kinima prošle godine iznosi 3 milijuna i 880 tisuća, od čega najviše u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Državni zavod za statistiku
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle je godine u Hrvatskoj bilo 3,266 milijuna radno sposobnih osoba. Zaposleno je u prosjeku bilo milijun i 603 tisuće osoba, nezaposleno njih 106 tisuće. Stopa zaposlenosti za osobe od 15 do 64 godine starosti je iznosila 65,7%, a stopa nezaposlenosti 6,2%. Najviše zaposlenih je bilo u prerađivačkoj industriji (270 tisuća), zatim u trgovini na veliko i malo (227 tisuća), u obrazovanju (140 tisuća). Slijede građevina, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi… (Poslovni puls)
Državni zavod za statistiku odnedavno ima tražilicu pomoću koje je moguće provjeriti koliko ljudi u Hrvatskoj dijeli ime ili prezime, a možda i kombinaciju imena i prezimena. Tražilici se može pristupiti kroz ovu poveznicu. Ako tražite ime ili prezime sastavljeno od dviju ili više riječi, između njih unesite jedan razmak ili crticu. Statistika se temelji na podacima prikupljenima na posljednjem popisu stanovništva provedenom 2021. godine. Iz DZS-a naglašavaju kako se zbog zaštite pojedinačnih podataka ne prikazuju rezultati manji od 10. Tportal
U Hrvatskoj je prošle godine završena gradnja 10.141 stana, što je 19,4 posto više nego prethodne godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Prosječna korisna površina stana je 90,7 četvornih metara. Većina od 89,9 posto izgrađeno je kao novogradnja, a svaki četvrti je u Zagrebu. Tportal
U 2016. zabilježen je porast broja živorođene djece u odnosu na prethodnu godinu za 0,1 posto, tj. rođena su 34 djeteta više nego 2015. Ukupan broj rođenih 2016. bio je 37 706, od toga 37 537 živorođenih i 169 mrtvorođenih. Stopa nataliteta (živorođeni na 1 000 stanovnika) u 2016. iznosila je 9,0. U 2016. zabilježen je pad broja umrlih osoba u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrle su 2 663 osobe ili 4,9 posto manje nego u prethodnoj godini. U 2016. sklopljeno je 20 467 brakova. Stopa sklopljenih brakova (sklopljeni brakovi na 1 000 stanovnika) u 2016. iznosila je 4,9. U 2016. bilo je 7 036 pravomoćno razvedenih brakova. HRT
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenima u pravnim osobama Republike Hrvatske u ožujku je iznosila 6.022 kune, nominalno, dakle, više za 2,2 posto, a realno za 1,9 posto u odnosu na veljaču, otkriva izvještaj Državnog zavoda za statistiku. Bruto plaća u istom je periodu iznosila 8.109 kuna (nominalno 2,3, realno 2 posto više nego u veljači). Najviša neto plaća isplaćena je u djelatnosti Telekomunikacije, u iznosu od 11.203 kune, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 3594 kune. Dnevnik.hr
Državni zavod za statistiku: Prosječna neto plaća na razini države 5.633 kune
Medijalna neto plaća u Hrvatskoj u siječnju je iznosila 5077 kuna, objavio je Državni zavod za statistiku.To znači da polovica zaposlenih ima plaću veću od tog iznosa, a druga polovica – manju. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za siječanj 2016. iznosila je 5646 kuna (prosječna je plaća veća jer radnici s vrlo visokim plaćama povećavaju prosjek), što je nominalno ostalo na razini prosinca 2015., a realno je više za 0,7 posto u odnosu na prosinac 2015. Index