Vlasnici bivše elektrane na ugljen planiraju je transformirati u najveći australski generator biomase koristeći korov. Projekt bi mogao pomoći i lokalnim poljoprivrednicima koji se godinama pokušavaju riješiti korova. I to je upravo ono što se sprema u ovoj bivšoj elektrani na ugljen u Novom Južnom Walesu u Australiji. Neaktivna je desetljeće. Ali Verdant Earth Technologies želi je ponovno pokrenuti koristeći biomasu. Gdje god palite bilo što, po mom mišljenju, to bi trebalo staviti u elektranu koja stvara električnu energiju – kažu iz tvrtke. HRT

Omražena partizanka, fazanuša ili pelinolisni limundžik – korov koji je u nas najpoznatiji kao ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) – uskoro bi mogla dobiti ravnopravnu suparnicu. Ime joj je facelija (Phacelia tanacetifolia Benth.), čiji potencijal sestre i doktorice biotehničkih znanosti te specijalistice zaštite prirode i okoliša Miroslava i Dragana Jaramaz proučavaju već dva desetljeća, a nakon što je i pokusnim sjetvama proteklih godina dokazana facelijina učinkovitost, nadaju se da će njihov projekt “Facelijom protiv ambrozije” na nekim javnim površinama u Zagrebu zaživjeti već nagodinu. Naime, Grad Zagreba je područje s najvećom količinom  alergogenog korova u Europi, posebno ambrozije, pa je idealno za provedbu ovog projekta. Povećanjem uzgoja facelije, vjeruju sestre, smanjile bi se površine pod ambrozijom i koncentracija peludi u zraku, a samim time i broj alergičara. Poslovni

Kad vidimo prirodnu livadu nikada nećemo reći da je neka vrsta korov, jer je to njeno prirodno stanište. Međutim, kada vidimo papriku kako raste u usjevu pšenice označit ćemo ju kao korov. Korovske su biljke sve one koje ometaju rast naših uzgajanih kultura, koje se s njima natječu za hranu, vodu, prostor i svjetlost. Djeluju na smanjenje prinosa, ali i na pojavu biljnih bolesti i napad štetnika. Možemo reći da su to biljke koje nismo zasadili, koje su nikle na “pogrešnom” mjestu i da se odlikuju jakim kompeticijskim osobinama, brzo rastu i razvijaju se. Još jedna njihova karakteristika je što se brzo šire i zauzimaju prostor. Agroklub

Diljem svijeta istraživači tragaju za biljkama i načinima kako floru i faunu prilagoditi budućnosti pogođenoj klimatskim promjenama. Jedno takvo otkriće dolaz i sa Sveučilišta Yale gdje su otkrili da je korov super biljka koja može pomoći u razvoju jakih usjeva otpornih na sušu. Utvrđeno je da “Portulaca oleracea”, također poznata kao portulak, odnosno biljka iz porodice tušnjovka ima jedinstven mehanizam fotosinteze koji ga čini otpornijim na sušu. Istraživači su objavili nalaze u časopisu “Science Advances”, a studija detaljno opisuje jedinstvene karakteristike korova i zašto se može koristiti za budući genetski inženjering drugih usjeva. Green