Sukobi i američke intervencije u Iranu i Venezueli dovode u pitanje opskrbu kineskog tržišta naftom, jer su te dvije zemlje činile oko 17–18 posto kineskog uvoza do kraja 2025. Zbog sankcija i poremećaja u isporukama kineske rafinerije ostaju bez jeftine sirove nafte na kojoj su temeljile poslovanje. Kina može povećati uvoz iz drugih država, ali po višim cijenama i s manjim profitnim maržama. U novim okolnostima najveći dobitnik mogla bi biti Rusija, koja već sada povećava izvoz prema Kini i jača energetsku i infrastrukturnu suradnju s Pekingom. Express

Rat u Ukrajini, koji je Putin najavljivao kao trodnevnu operaciju, traje dulje od sovjetske borbe protiv nacističke Njemačke i postaje sve iscrpljujući za Rusiju. Uz velike gubitke i ograničene teritorijalne dobitke, Moskva se suočava i s urušavanjem mreže međunarodnih partnera – od Sirije i Venezuele do nesigurnog partnerstva s Iranom. Analitičari ističu da ti odnosi nikada nisu bili pravi savezi, već nužni aranžmani. Kremlj, unatoč slabostima, ne pokazuje znakove popuštanja. POLITICO, Jutarnji, Index

Iza slike Rusije kao snažne, pobožne i civilizacijske sile krije se društvo pogođeno siromaštvom, demografskim kolapsom i zdravstvenom krizom. Oko 12 posto stanovnika živi u siromaštvu, očekivani životni vijek muškaraca je nizak, a fertilitet daleko ispod razine zamjene. Alkoholizam, nasilje i epidemija HIV-a dodatno razaraju društvo. Rat u Ukrajini ubrzao je emigraciju, osiromašio regije i povećao ljudske gubitke. Uz snažnu represiju i cenzuru, Rusija sve više nalikuje Potemkinovu selu – raskošnoj iluziji koja prikriva duboku unutarnju krizu. tportal

Na višesatnoj godišnjoj konferenciji Vladimir Putin govorio je o ratu u Ukrajini, odnosima sa Zapadom i stanju u Rusiji. Ponovio je da Moskva želi mir, ali pod uvjetima koji uklanjaju “uzroke sukoba”, za koje krivi NATO i Zapad. Negirao je odgovornost za rat i pogibije te najavio nove vojne uspjehe do kraja godine. Oštro je kritizirao EU zbog zamrznute ruske imovine, upozorio na eskalaciju nakon ukrajinskog napada na ruski tanker i odbacio ideju da Rusija planira napasti Europu. Index, Jutarnji

• Dobio je oko tri milijuna pitanja. Građani Putinu postavili brojna sarkastična pitanja. Ignorirao ih je (Index), osvanule provokativne poruke: ‘Vladimiroviću, može piće?’ (tportal)
• Karta Rusije iza Putina šalje poruku o odnosu prema Ukrajini: Uz Krim, teritoriju pridodani Donjeck, Luhansk, Zaporiška i Hersonska oblast (Index)
• Osvrnuo se i na napad Ukrajine na ruski tanker u Sredozemlju, kazavši da će Moskva, iako neće poremetiti opskrbu, uvijek uzvratiti (tportal)

Rusija se, unatoč tipičnoj slici sivih sovjetskih zgrada, sve više okreće šarenoj arhitekturi. Monokromna arhitektura naišla je na kritiku stručnjaka i građana jer negativno utječe na orijentaciju, učinkovitost rada, pa čak i natalitet. Arhitekti smatraju da raznobojne fasade i murali, prenoseći ideju veselih dječjih igrališta, pomažu boljem snalaženju u prostoru. Na Dalekom Sjeveru, gdje prevladava crno-bijeli pejzaž, jarke boje su praktički neophodne za borbu protiv depresije. Ipak, stručnjaci upozoravaju da se bojama treba oprezno rukovati te da se često koriste za prikrivanje građevinskih nedostataka. Green

Povijest odnosa Poljske i Rusije obilježena je ratovima, podjelama i prisilnim savezima, od srednjovjekovnih sukoba i Livonskog rata, preko podjele Poljske u 18. stoljeću i rusifikacije u 19., do sovjetske okupacije i dominacije nakon Drugog svjetskog rata. Podijeljena između Hitlera i Staljina, Poljska je doživjela represiju, deportacije i masakr u Katinu, a Crvena armija hladno je promatrala uništenje Varšave 1944. Nakon rata zemlja je pod sovjetskom čizmom ostala bez 40 % teritorija i završila u Varšavskom paktu. Od 1989. jasno bira Zapad, ulazi u NATO i EU. Nakon pada komunizma, nepovjerenje je ostalo, a invazija na Ukrajinu 2022. dodatno je zaoštrila odnose – čak 98 % Poljaka danas negativno gleda na Rusiju. Današnje napetosti, uz ruske provokacije i prijetnje preko Bjelorusije, podsjećaju na dugu povijest neprijateljstva. tportal

Božo Kovačević u knjizi Ruske teme sabire tekstove o ruskoj povijesti i suvremenosti, od Gulaga i Golog otoka do Putinove invazije na Ukrajinu. Analizira paralele represije, vlastito obiteljsko iskustvo, ulogu Zapada i ideološke temelje ruskog imperijalizma. Kovačević rat smatra strateškom pogreškom i zločinom, ali i posljedicom sukoba imperijalnih politika. Knjiga u četiri cjeline prikazuje i globalni kontekst – od NATO-a i plinovoda do budućnosti Rusije – te nudi rijedak spoj osobnog uvida, političke analize i filozofske refleksije. Zdenko Duka za Ideje

Iako zbog zatvorenosti Rusije ne postoji točan i pouzdan broj, prema zapadnim agencijama i ruskim aktivistima više od 75 važnih osoba iz političkih, vojnih i poslovnih krugova Rusije umrlo je pod sumnjivim ili nerazjašnjenim okolnostima od početka rata u Ukrajini. Službena Moskva njihova je stradanja nazivala samoubojstvima, padovima s prozora, slučajnim trovanjima, srčanim udarima ili nasilnim smrtima u obiteljskim tragedijama. Ruski mediji nikada nisu istraživali što stoji iza ovolikog broja smrtnih slučajeva utjecajnih ljudi, a službena Moskva tek bi izrazila sućut i ignorirala upite zapadnih medija. Neki se politolozi slažu kako je malo vjerojatno da se tu radi o nesretnim slučajevima i psihički labilnim ljudima, tim više što se radi o ljudima s tjelohraniteljima, s pristupom najboljoj medicinskoj skrbi i uvjetima zaštite. “Čini se logičnim da ih miče ona ista ruka koja im je i omogućila da postanu bogati, utjecajni ili visoko politički pozicionirani. U Rusiji nelojalnost znači smrt.” N1

Vrijedi napomenuti da je brojka od milijun procijenjena. Analitičari procjenjuju omjer ranjenih i ubijenih u ruskoj vojsci na otprilike 2,5:1. Ovaj koeficijent znatno je lošiji od standarda vojski NATO-a i svjedoči o niskoj učinkovitosti ruske taktičke medicine. Na temelju toga može se pretpostaviti da broj nenadoknadivih gubitaka, odnosno ubijenih, na strani RF-a iznosi oko 300 tisuća ljudi. Pitanje zašto takvi kolosalni gubici ne dovode do sloma ruskog vojnog stroja zahtijeva uranjanje u njegovu unutarnju kulturu. Istovremeno, kolosalni gubici stvaraju dugoročne izazove za samu Rusku Federaciju, koji nadilaze isključivo vojnu sferu. Riječ je o produbljivanju demografske krize. Gubitak stotina tisuća mladih muškaraca, pretežno radno sposobne dobi, ubrzava smanjenje stanovništva i pojačava rodnu neravnotežu. Index

Je li Porfirije znao da u Kremlju s predsjednikom Putinom i patrijarhom Kirilom zapravo snima promidžbeni spot ‘ruskoga svijeta‘ koji će biti objavljen ne samo kao transkript već i kao video? Irelevantno je i je li Vučić znao ili je tek naslućivao. Važno je da su Putin i Kiril preko Porfirija odlučili javno pokazati čija je Srbija u novome poretku. I važan je trenutak u kojemu su to Putin i Kiril učinili, demonstriravši potpuno jedinstvo ruske države i Ruske pravoslavne crkve. Učinili su to u vrijeme kada rusko-američki razgovori o mirovnome sporazumu u Ukrajini postavljaju šire temelje novoga svjetskog poretka u kojemu Rusija nastoji osigurati svoju ulogu na starim temeljima velikoruske politike.

Kao što je Porfirije obećao, Vučić će 9. svibnja u Moskvu. Jer ne može odbiti. I Milorad Dodik će u Moskvu. Jer nema kamo. A možda se i ne vrati. Jer možda neće imati kamo nakon što su zapadni protektori počeli isključivati Republiku Srpsku s financijskih aparata. Višnja Starešina za Lider