Prema izvješćima na Telegram kanalu Baza, započeli su radovi na oko 900 skloništa u Moskvi. Skloništa koja se pripremaju uključuju mjesta za spavanje, ormare i klupe, a opremljena su pitkom vodom i lijekovima. Radove izvode gradski radnici “aktivnim tempom”, tvrdi se u izvješću. Spremaju se i skloništa u domovima za nezbrinutu djecu i centrima za pomoć u obiteljskom obrazovanju. Podrumi se opremaju vodom i strujom te opskrbljuju hranom i drvima. U tijeku je izrada poljskih kuhinja koje će u slučaju nužde biti postavljene u dvorištima. Moskovske vlasti počele su pregledavati skloništa u školama i bolnicama. Jedan neimenovani izvor je rekao: “Naravno, nitko nam nije dao konkretnu naredbu na papiru, ali usmeno su nam prenijeli da skloništa stavimo u funkciju, da moraju biti organizirana ‘do jučer’. Upravo sada u četiri škole u centru Moskve pripremamo kanalizacijske odvode i postavljamo struju.” Net
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Inspekcije na Cipru nakon napada dronom u blizini britanske baze RAF Akrotiri otkrile su da je oko 200 od 2.500 registriranih civilnih skloništa neupotrebljivo, što je ponovno otvorilo pitanje zapuštene infrastrukture civilne zaštite u Europi. Većina skloništa izgrađena je tijekom Hladnog rata i danas je zapuštena ili prenamijenjena. Europska unija ima vrlo ograničene ovlasti jer je civilna zaštita u nadležnosti država članica. EU može koordinirati pomoć kroz Mehanizam civilne zaštite i rescEU rezerve, ali one uključuju privremena skloništa za raseljene osobe, a ne bunkere za zaštitu civila. Razlike među državama su velike – od dobro pripremljene Finske do zemalja s gotovo nikakvom pokrivenošću. N1, tportal
U 2040 skloništa, s koliko ih raspolaže, Hrvatska može smjestiti manje od deset posto svog stanovništva, otkriva izvješće Državnog ureda za reviziju o upravljanju i korištenju skloništa za građane. Ta skloništa imaju kapacitet za 368.000 građana što je 9.5 posto stanovništva prema popisu iz 2021. godine, stoji u izvješću. Više od tri četvrtine skloništa, njih 1637, nalazi se u 14 najvećih gradova, a najviše ih je u Zagrebu i u njih se može smjestiti 168.000 stanovnika glavnog grada. Nema podataka o tome je li bilo izgradnje skloništa za građane nakon 2000. godine. Kao primjer dobre prakse navode Finsku, koja ima zakonsku obavezu da svaka zgrada veća od tisuću kvadrata mora imati sklonište. Index
Otkako je počela ruska invazija na Ukrajinu, puno se govorilo o bunkeru u kojem živi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. On radi u betonskom bloku zgrada, okružen neprobojnim sigurnosnim prstenovima. Unutra je mračno, prozori su prekriveni debelim zavjesama, a s vanjske strane vrata i prozori zaštićeni su vrećama pijeska koje su naslagane i unutra. Naoružani vojnici su posvuda, kontrolne točke nalaze se u svakoj ulici oko kompleksa. Vjeruje se da ruski predsjednik Vladimir Putin ima nekoliko bunkera u Sibiru, jedan je povezan s ogromnim novim terminalom u Sabeti na poluotoku Jamal, a drugi u planinama Altaj. Ruski predsjednik ima pristup golemoj infrastrukturi nuklearnih bunkera i vojnih objekata koji potječu još iz vremena hladnog rata. Vjerojatno je Uralsko gorje jedno od takvih mjesta. Nacional