Prema pisanju The Atlantica, danski dužnosnici ozbiljno razmatraju scenarij u kojem bi Donald Trump pokušao preuzeti Grenland, čak i jednostranim proglašenjem američkog “protektorata”. Nakon američke intervencije u Venezueli, takve prijetnje više se ne smatraju blefom. Europa strahuje da bi napad na danski teritorij paralizirao NATO i razorio savez. Iako manji dio Grenlanđana simpatizira Trumpa, većina ne podržava aneksiju. Danska upozorava da bi posljedice za transatlantske odnose bile dugoročne i teške. Index

Čelnik NATO Saveza Mark Rutte dao je veliki intervju za Bild, (prenio ga tportal): Razmatra slanje stranih vojnika u Ukrajinu, otvoreno brani Trumpa jer je jedini doveo Putina za pregovarački stol, odbacuje tvrdnje o američkom povlačenju iz Europe, podsjeća da Rusija ima oko 140 milijuna stanovnika, dok zemlje NATO-a zajedno broje gotovo milijardu. Poruka je jasna: problem nije u resursima, nego u političkoj volji. Rutte je uvjeren da europska javnost, uključujući i mlade koji danas prosvjeduju protiv vojne obveze, razumije ozbiljnost prijetnje i da bi u slučaju stvarne opasnosti bila spremna braniti svoje zemlje.

Upadi dronova u danske zračne luke izazvali su zatvaranja i zabrinutost širom Europe. Iako nema potvrde o ruskoj umiješanosti, incidenti se uklapaju u širi kontekst hibridnih prijetnji. Problem je što su dronovi jeftini, lako dostupni i teško ih je razlikovati od rekreativnih, dok je njihovo obaranje u blizini urbanih zona rizično i skupo. Trenutne mjere uglavnom se svode na detekciju i privremeno zatvaranje prometa. EU zato najavljuje izgradnju „zida protiv dronova“, no zasad su aerodromi uglavnom prepušteni improvizaciji i vlastitom snalaženju. DW

Vojni analitičar Marinko Ogorec u emisiji Studio 4 ocijenio je da ruski dronovi u Poljskoj nisu slučajnost, ali ni ozbiljna prijetnja, dok NATO-ov odgovor smatra pretjeranim. Upozorio je da Hrvatska bez vlastite proizvodnje streljiva ostaje ranjiva. Predsjednik DOK-ING-a Gordan Pešić istaknuo je da europska ulaganja otvaraju prilike za razvoj novih tehnologija, posebno u području dronova i protuzračne obrane. Oba sugovornika upozorila su na gubitak kadra i kapaciteta u domaćoj industriji, dok vojna vježba „Zapad 2025” pokazuje rastuću napetost na istoku. HRT

Radi se o programu naoružavanja i dostizanja pet posto BDP-a za obranu godišnje. Usporedbe radi, tek malo više od tog iznosa su trenutačne dubioze zdravstvenog sustava u Hrvatskoj. Ukupne obveze svih zdravstvenih ustanova u RH krajem 2023. godine iznosile su oko 1,8 milijardi eura, a lani 2,08 milijardi. Zajam bi se, prije svega, koristio za kupnju njemačkih borbenih tenkova Leopard 2 A8, francuskih samohodnih haubica 155 milimetara Caesar te protuzračnih sustava kratkog i vrlo kratkog dometa Mistral. Nabavila bi se i teška teretna motorna vozila 6×6 i 8×8, streljiva, a dio sredstava uložio bi se u proizvodnju FPV dronova. Danica

Interesantno je da će većina članica Sjevernoatlantskog saveza u obranu investirati veći udio BDP-a nego što su investirale primjerice 1970. godine, u vrijeme hladnog rata, a prije detanta, odnosno popuštanja napetosti između velesila, što su kreirali američki predsjednik Richard Nixon i sovjetski vođa Leonid Brežnjev. Te godine samo su dvije države članice NATO-a u obranu ulagale više od pet posto BDP-a, a s onima koje su ulagale 3,5 posto ili više ukupno ih je šest. Sjedinjene Američke Države su ulagale osam posto BDP-a, što je dijelom bila posljedica hladnog rata i utrke u naoružanju sa Sovjetskim Savezom, a dijelom velikog vojnog angažmana SAD-a u Vijetnamskom ratu. Dakle, za obranu od SSSR-a i njegovog bloka u hladnom ratu, i za pobjedu, bez izravnog sukoba, bilo je dovoljno izdvojiti manje novca. Tihomir Ponoš za Novosti.

Ako cijeli europski dio Saveza uspije vratiti vojni rok te ga primijeniti i na djevojke i na mladiće, ostaje i dalje pitanje primjene pravila o prizivu savjesti, balansiranja između borbenog i neborbenog (civilna zaštita i spašavanje) načina služenja vojnog roka, ali i pitanje demografije. Naime Europa stari te će buduća vojna spremnost ipak ponajviše ovisiti o raspoloživosti mladih muškaraca (od 18 do 30 godina) u općoj populaciji. Dok ne riješi taj gorući problem, Europa neće doista biti sigurna, bez obzira na to koliko izdvajala za obranu. Višeslav Raos za tportal

Prihvaćanje obaveze od pet posto izdvajanja za obranu plod je nakane europskih saveznica da se umile Trumpu e da SAD ne bi sasvim digao ruke od NATO-a. Zašto je Trump inzistirao na tom povećanju ako ga ta vrsta saveza, zapravo, ne zanima? Zato da se europske zemlje potakne na ozbiljniju kupovinu sofisticiranog i vrtoglavo skupog američkog oružja. Petpostotno trošenje BDP-a na obranu obična je trgovačka ucjena koja će, naravno, usput rezultirati i time da će vojske članica NATO-a postati opremljenije i snažnije u pogledu borbene tehnike. Problem manjka ljudstva bit će, pak, teže rješiv, pa se o tome izbjegava razgovarati. Ivica Đikić za Novosti.

Kada je Ursula von der Leyen, predsednica Evropske komisije, najavila inicijativu ReArm Europe, to je prizvalo tužna sećanja na nekompetentni Junckerov plan, Green Deal i Plan oporavka. Novinski naslovi su opet puni velikih brojki, ali iza njih opet nema supstance. Da li neko zaista očekuje da Francuska poveća neodrživi deficit u javnim finansijama da bi finansirala naoružavanje?

Jedini način na koji se Evropa može ponovno naoružati jeste preusmeravanje sredstava namenjenih obnovi propale društvene i fizičke infrastrukture – što će dodatno oslabiti Evropu koja se već gorko suočava sa nezadovoljstvom svojih građana i usponom krajnje desnice širom kontinenta. Zašto? Da li iko stvarno veruje da će se Putin uplašiti od evropskih granata i haubica, dok je sama Evropa sve dalje od uspostavljanja federalne uprave neophodne za odlučivanje o pitanjima rata i mira?

ReArm Europe neće doneti pobedu Ukrajini, ali će gotovo sigurno gurnuti EU u još dublje ekonomske probleme – što je temeljni uzrok slabosti Evrope. Da bi Evropljani osigurali bezbednost pred dvostrukom pretnjom Trumpa i Putina, EU treba da uspostavi svoj mirovni proces. Yanis Varoufakis za Peščanik

Hoće li rat u Ukrajini, koji je pred trećom godišnjicom, zaustaviti Trump i Putin, bez sudjelovanja Zelenskog i europskih čelnika? Kako utječe na transatlantske odnose? (HRT)… Nitko ne vjeruje Trumpu od zapadnih savjeznika i to moramo razriješiti. To je bit priče. Kako to razriješiti? To možemo razriješiti na jedan način. Trump mora dokazati što i iza čega on stoji, rekao je Avdagić. Rat se i dalje nastavlja, a razgovor o miru je loše počeo. Trump nije diplomat, on je poduzetnik, on nema vremena za diplomatske floskule, kako o njima razmišlja, kaže Gordan Akrap. Trenutno ne postoji nešto što bi svima bilo prihvatljivo, ističe Avdagić. Ustupanje ukrajinskog teritorija Rusiji moglo bi u skoroj budućnosti dovesti do većih sukoba, primjerice Kina koja gleda na Tajvan ili Srbija koja bi mogla poslati vojsku na Kosovo. No, Trumpa ne zanimaju regionalni sukobi i njegov utjecaj dovodi do slabljenja NATO-a. tportal