Četiri godine nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, rat se pretvorio u dugotrajno iscrpljivanje s golemim ljudskim i političkim posljedicama. Iako je Rusija jasno označena kao agresor, izostanak ranih pregovora i pogrešne procjene o brzom slomu Moskve pridonijeli su produljenju sukoba. Europa danas ima ograničenu diplomatsku ulogu, dok SAD pod novim vodstvom pokušava potaknuti mirovne razgovore. Mir ove godine nije izgledan, a obje strane ostaju pri maksimalističkim ciljevima. Rat istodobno ubrzava vojno-tehnološku revoluciju, posebno u uporabi dronova i umjetne inteligencije. Ivan Čović za Index

Najpoznatiji Britanac s hrvatskom adresom za Index opisuje boravak u Kijevu četiri godine nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Unatoč napadima na civilnu infrastrukturu i teškim zimskim uvjetima, ističe otpornost i zajedništvo stanovnika, simbolizirane pop-up zabavama na otvorenom. Posjećuje i Buča, danas obnovljenu unatoč ratnim razaranjima. Sugovornici naglašavaju osjećaj slobode i solidarnosti, uz stalnu potrebu za zapadnom pomoći. Zaključuje da duh Ukrajinaca ostaje snažan te da ishod rata ima šire europske posljedice.

Ukrajinski vojnici opisuju kako se rat od 2022. transformirao iz kaotičnih kopnenih borbi u sukob obilježen potpunom dominacijom dronova. Nakon početne faze klasičnog ratovanja i presudne uloge zapadnog oružja poput Himarsa, 2023. i 2024. donose masovnu upotrebu izviđačkih i kamikaza-dronova, širenje „zone smrti“ i otežanu evakuaciju ranjenih. Tehnologija – uključujući FPV letjelice, elektronsko ometanje, optičke kablove i kopnene robote – redefinirala je taktiku, logistiku i medicinsku pomoć. Ipak, dio vojnika smatra da će konačan ishod manje ovisiti o inovacijama, a više o ljudskim resursima. DW

Istraga portala The Kyiv Independent otkriva da ruska Delfin Grupa preko mreže tvrtki u Latviji i Njemačkoj uvozi aditive i glicerin iz EU, ključne za maziva i potencijalnu proizvodnju eksploziva. Iako su neke komponente pod sankcijama, sirovine poput glicerina uglavnom nisu, što omogućuje nastavak opskrbe ruskog vojno-industrijskog sektora. Tvrtke povezane s ruskim vojnim i obavještajnim strukturama koriste posrednike i logističke partnere kako bi zaobišle ograničenja. Stručnjaci upozoravaju da “ciljane” sankcije ostavljaju ozbiljne slijepe točke koje Moskva sustavno iskorištava. Index

Carlo Masala u bestselleru „Ako Rusija pobijedi“ iznosi fikcijski scenarij prema kojem Rusija nakon pobjede u Ukrajini 2028. napada Estoniju, a NATO zbog straha od nuklearnog rata ne reagira odlučno. Božo Kovačević upozorava da je riječ o narativu bez izvora i akademskog aparata te da autor zanemaruje diplomaciju, mogućnost nuklearne eskalacije i potencijalni raspad Rusije. Masala zagovara odlučniju vojnu potporu Ukrajini kako bi se spriječila ruska pobjeda, no Kovačević smatra da scenarij pojednostavljuje složene geopolitičke procese i prešućuje ključne rizike. Ideje

Kremlj tvrdi da je Vladimir Putin, na osobni zahtjev Donalda Trumpa, pristao privremeno obustaviti napade na ukrajinske gradove do 1. veljače, ponajprije na Kijev. Moskva naglašava da je riječ o kratkoj i ograničenoj mjeri, dok Ukrajina upozorava da ne postoji službeni sporazum o prekidu vatre. Iako su napadi na energetsku infrastrukturu privremeno smanjeni, ruski udari dronovima i projektilima na više regija i dalje traju, uz civilne žrtve. Zelenski inicijativu vidi kao priliku, ne dogovor. Index

• Zelenski: Nije teško zaključiti što su Trump i Putin dogovarali na Aljasci, misleći na ključna pitanja, a to je teritorij (Index)
• Ukrajinci u strahu zbog ekstremne prognoze: noćne temperature između 1. i 3. veljače mogle bi pasti na izrazito niske vrijednosti, povećavajući rizik od humanitarne krize jer se milijuni ljudi doslovno smrzavaju (Jutarnji)

Rat u Ukrajini, koji je Putin najavljivao kao trodnevnu operaciju, traje dulje od sovjetske borbe protiv nacističke Njemačke i postaje sve iscrpljujući za Rusiju. Uz velike gubitke i ograničene teritorijalne dobitke, Moskva se suočava i s urušavanjem mreže međunarodnih partnera – od Sirije i Venezuele do nesigurnog partnerstva s Iranom. Analitičari ističu da ti odnosi nikada nisu bili pravi savezi, već nužni aranžmani. Kremlj, unatoč slabostima, ne pokazuje znakove popuštanja. POLITICO, Jutarnji, Index

Rat u Ukrajini ne proizlazi samo iz geopolitike i sigurnosti, nego iz sukoba dvaju nespojivih političko-ekonomskih modela. Putinistička Rusija počiva na statičnoj oligarhiji podređenoj caru-državi, s ograničenim vlasničkim pravima i imperijalnom logikom. Ukrajina, iako duboko korumpirana, razvija kaotičan, konkurentski oligarhijski sustav s potencijalom institucionalne evolucije prema vladavini prava. Upravo ta mogućnost promjene – prijetnja modelu Vječnog Trećeg Rima – predstavlja stvarni materijalni uzrok rata. Velimir Šonje za Ekonomski lab donosi pregled knjige Stipe Kljajića – Vječni treći Rim

Slovenski filozof u komentaru za Kyiv Independent povlači paralelu između načina na koji se kriminalci brane nakon uhićenja i načina na koji države opravdavaju vlastite poteze na međunarodnoj sceni. Tvrdi da rusko “otvaranje koridora” prema Odesi zapravo znači njegovu kontrolu i blokadu, što vidi kao čisto kršenje međunarodnog prava. Upozorava da velike sile često svoje nasilne poteze opravdavaju humanitarnim rječnikom, pri čemu Rusija nije iznimka. Kritizira dio zapadne ljevice koji ruske poteze slavi kao antiimperijalističke, ističući da time legitimiraju vojnu silu i globalnu ekonomsku ucjenu. Europa, zaključuje Žižek, još ima snagu, ali samo ako se oslobodi vlastitog straha i proglasi stvarnu neovisnost. Index

Od početka rata u Ukrajini u Hrvatsku je stiglo oko 30.000 Ukrajinaca, ponajviše u Zagreb i Split. Dok se dio njih odlučio vratiti kući, mnogima bi privremena zaštita mogla prerasti u trajni ostanak. Glavni preduvjeti integracije su učenje hrvatskog jezika i zapošljavanje, no prepreke su manjak vrtića, spor proces nostrifikacije diploma i neizvjestan status boravka nakon isteka privremene zaštite. Unatoč tome, mnogi rade, pokreću poslove i pokušavaju izgraditi novi život. tportal