Potrošači u Hrvatskoj često su u zabludi oko svojih prava, što dovodi do nepotrebnih sporova. Ključno pravilo kod kupovine glasi: trgovac je dužan prodati proizvod po cijeni istaknutoj na polici, čak i ako je ona na blagajni viša. Ako ste već platili više, imate pravo na povrat razlike. Kod neispravne robe, trgovac od 2022. smije prioritet dati popravku umjesto zamjeni ako je to povoljnije. Za online kupnju imate 14 dana za raskid ugovora, ali trošak povrata dostave najčešće snosite sami, osim ako trgovac ne odluči drugačije. Velika škrtica za Jutarnji

Mnogi potrošači i dalje ne znaju osnovna prava: povrat robe u roku od 14 dana vrijedi samo za online i vantrgovinske kupnje, a ne za kupnju u fizičkoj trgovini. Putnici često ne traže odštetu za kašnjenje leta, iako imaju pravo na 250–600 eura uz plaćene karte i smještaj, osim u slučaju vremenskih nepogoda. Također, garancija nije jedini dokaz prava na popravak – svi proizvodi imaju dvogodišnju materijalnu odgovornost. Čak i bez računa moguće je dokazati kupnju, primjerice putem kartičnog izvatka. Ukratko: prava postoje, samo ih treba znati tražiti. Velika škrtica za Jutarnji

U praksi bi to vjerojatno izgledalo da se ne bi mogla uzimati pića iz hladnjaka i rashladnih vitrina, a u Ministarstvu ovo vide kao nešto blažu varijantu od potpune zabrane alkohola u večernjim satima, a smatraju da bi se time riješio problem alkoholiziranih ljudi koji remete javni red i mir na ulicama, na što se posebno snažno od prošlog ljeta žale u Splitu, ali i u još nekim turističkim destinacijama na obali. Upravo to iz Ministarstva navode kao glavnu svrhu donošenja zabrane prodaje rashlađenih alkoholnih pića. “Želimo omogućiti lokalnoj i regionalnoj upravi da oni donose odluke, no po jasnim zakonskim odredbama koje ćemo definirati. Plan je da uključimo gradonačelnike i načelnike u izradu zakona“, govore izvori iz Ministarstva gospodarstva za Index.

Od 15.5.2025. trgovci moraju objavljivati ažurne cjenike na internetu, a programeri su to iskoristili da građanima olakšaju život. Pokrenuli su web stranicu Usporedi cijene koja prikuplja podatke iz objavljenih cjenika i omogućuje usporedbu cijena proizvoda po trgovinama i lokacijama. Stranica koristi i API servis cijene.dev te je projekt potpuno besplatan i otvoren za prijedloge na GitHubu. Cilj im nije zarada, već zajednička korist – i malo developerskog gušta. Bug

U razdoblju od 1. do 31. siječnja 2025. godine, broj računa veći je za otprilike 4 milijuna (rast od 2,34 posto) u odnosu na isti mjesec 2024., a ukupni je iznos računa porastao za 258 milijuna eura, tj. 10,03 posto, pokazuju podaci Porezne uprave. Valja uzeti u obzir da su bojkoti krenuli sredinom siječnja, a u veljači se trošilo za oko 7 posto manje nego prije godinu dana. Inflacija je sigurno imala ulogu u povećanju ukupne potrošnje, ali podatak da je potrošnja porasla više nego dvostruko u odnosu na inflaciju sugerira da su postojali i drugi čimbenici, poput veće sklonosti trošenju. Lider

• Ekonomist Andrej Grubišić: Neodlazak u trgovinu na kratki period je više oblik signalling efekta nego suštinskog utjecaja na uzroke inflacije, potrošači su pogonjeni svojim interesom uzrokovali propast većine malih kvartovskih dućana u zadnjih 20 godina, a u korist velikih šoping centara. Drugi razlog prolongirane inflacije je ekspanzivna fiskalna politika države. Drugim riječima – snažna državna potrošnja (Index)
• Foto i video: Trgovine i centri diljem zemlje prazni (Večernji, Index), bojkotiraju se i restorani, dostavljači, drogerije, banke… (Poslovni)
• Trgovci će imati sedam dana prilagodbe na Vladin novi popis ograničenih cijena, nakon Konzuma, i Kaufland najavio smanjenje cijena za 1000 proizvoda (Večernji, tportal)
• Komentari na Forumu

Iako su trgovci ostvarili neke dodatne profite, analiza ne potvrđuje tvrdnje da su oni glavni krivci za rast cijena hrane. Na rast cijena utječe niz faktora, a trgovci su samo jedan od aktera u tom lancu. Potrošači, proizvođači, država i monetarne vlasti također snose dio odgovornosti. Često se trgovci optužuju da “kradu” od potrošača, ali analiza pokazuje da je situacija složenija i da su svidionici u lancu prehrambene proizvodnje u nekoj mjeri profitirali od rasta cijena. Trgovci su suočeni s rastućim troškovima, kao što su plaće i ostali operativni troškovi, što ograničava njihovu sposobnost povećanja profitnih marži. tportal

Razlozi rasta cijena hrane su slojeviti i nisu utemeljeni u politikama, odnosno poslovnim modelima trgovačkih lanaca. Pored rastućih troškova dobavljača, prodajne cijene hrane su pod utjecajem mnogih drugih čimbenika poput već spomenutog snažnog rasta ukupnih primanja zaposlenih, četvrte najviše efektivne stope PDV-a u EU (20,3 posto) te općenito visokog poreznog opterećenja rada i dobiti, sezonalnog šoka zbog turizma, rasta cijena energenata, povećanja troška inputa, naročito rada i energenata, kao i povećanog neto uvoza. Uz to, statistika pokazuje nastavak ubrzanog rasta potrošnje u trgovinama, a rekordna potrošnja je rezultat snažnog rasta plaća zaposlenih. Lider

Radi se o laganim plastičnim rolama vrećica koje se nalaze na dijelovima uz voće i povrće, a kako su za Index otkrili pojedine trgovine, one će koštati 1 cent. Dio je to obaveze koju iza Nove godine moraju uvesti trgovine, potvrđene još u rujnu, a čime žele smanjiti korištenje plastike.

Elektronske etikete (ESL) postaju uobičajene na policama mnogih supermarketa u inozemstvu, ali s njihovom popularnošću raste i bojazan od zloupotrebe. Dok lideri u industriji i dalje zagovaraju korisnost elektronskih cijena na policama, vladini službenici i mediji ističu upozorenja o tome kako ova tehnologija može postati štetna, prenosi Fast Company. Za kompanije, ove etikete su korisne jer smanjuju potrebu za ručnim ažuriranjem cijena, mogu im pomoći da prate zalihe, a neke trgovine koriste ove etikete i za prikazivanje barkodova sa korisnim informacijama, poput nutritivnih vrijednosti. Mediji su, ipak, zabrinuti da bi supermarketi mogli početi koristiti ESL za dinamičko određivanje cijena, pri čemu se cijene prilagođavaju ovisno o dobu dana, potražnji ili drugim faktorima. Tu je bojazan i od krađe privatnih podataka. Poslovni