Postavlja se pitanje kako se boriti protiv potencijalno negativnog utjecaja televizije i društvenih mreža koja u većem obujmu promoviraju nepravilnu prehranu kroz rafinirane proizvode s visokim sadržajem šećera i/ili masti i tako utječu i na stvaranje prehrambenih navika. Danas se gotovo svatko tko jede smatra prozvanim i kompetentnim da daje savjete u pogledu hrane i prehrane, ali čemu onda služe stručnjaci u tom području? Jednako kako se netko tko je diplomirao nutricionizam neće upustiti u davanje savjeta o šišanju ili promjeni ulja u automobilu, tako bi trebali postupati i ljudi koji su završili tečaj za nutricionizam. Mediji imaju značajan utjecaj na razvoj prehrambenih navika kod ljudi, osobito kod djece. Izložena takvim reklamama češće traže i konzumiraju hranu siromašnu hranjivim tvarima, a bogatu rafiniranim ugljikohidratima. Agroklub
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Manji broj konzumenata rijetko jede meso pa tako ove proizvode nekoliko puta mjesečno konzumira samo 7,6 posto ispitanih, a da to čine rijetko navodi njih 1,6 posto. Sveukupno gledano, imamo 97,9 posto konzumenata mesa u hrvatskoj populaciji, što je vrlo visoki udio. Od vrsta mesa najčešće se jede piletina koju konzumira 55,1 posto hrvatskih građana, a potom slijedi svinjetina s 31,8 posto udjela. Dosta manje udjele ostvarili su teletina ili govedina (9,7 posto) te osobito puretina (2,6 posto) i janjetina (0,8 posto). Kada je riječ o preferencijama udjeli su podosta drugačiji pa tako 39,3 posto građana navodi kako najviše vole piletinu, a potom kao svoj prvi izbor njih 21,3 posto navodi svinjetinu, 17,1 posto preferira teletinu ili govedinu, a 15,3 posto janjetinu. Mali broj konzumenata mesa svoj je glas dao puretini (4 posto), divljači (1,7 posto) i zečetini (1,3 posto). Tportal
Hrvatski zavod za javno zdravstvo treba djecu za prvo Nacionalno istraživanje o prehrambenim navikama djece u Hrvatskoj