Poznati matematičar Toni Milun ističe da mu je knjiga Sedam navika uspješnih ljudi Stephena Coveyja promijenila shvaćanje uspjeha, koji ne proizlazi iz novca i statusa, nego iz unutarnjih promjena i kvalitetne komunikacije. Posebno mu je bila izazovna peta navika – najprije razumjeti druge – jer je sklon odmah tražiti rješenja. Kroz osobno iskustvo shvatio je da ljudi često ne traže savjet, nego razumijevanje. Govori i o projektima poput aplikacije Popodica, vlastitoj sklonosti da se izgubi u detaljima te o smanjenju čitanja zbog društvenih mreža, čiju štetnost trenutačno proučava. Lider

U knjizi The 5 Types of Wealth, Sahil Bloom raskida s iluzijom da su novac, status i materijalni uspjeh mjera sreće. Nakon što je ostvario sve što je smatrao ciljem, shvatio je da mu nedostaje smisao – pa je počeo proučavati što doista čini “bogat život”. Bloom razlikuje pet oblika bogatstva: vrijeme (sloboda raspolaganja vlastitim danima), odnose (bliskost i zajednicu), mentalno zdravlje (znatiželju i svrhu), fizičko zdravlje (tijelo kao dom za cijeli život) i financije (sigurnost, ne gomilanje). Njegova poruka je jednostavna: prestani juriti “više” i počni stvarati “dovoljno” – po vlastitoj mjeri. CNBC

• Loša financijska edukacija – bez znanja o osnovama novca (budžet, kamate, dugovi) ljudi donose pogrešne odluke i ostaju zarobljeni u dugovima
• Nedostatak ulaganja u vještine – stagnacija plaće jer se ne ulaže u nove vještine i izvore rasta prihoda
• Kratkoročno razmišljanje – fokus na trenutne troškove i užitke, zanemarivanje dugoročnog bogatstva i učinka kamate na kamatu
• Negativna uvjerenja o novcu – djetinjstvo i okolina oblikuju “skripte” koje sabotiraju financijske odluke (npr. “novac je zlo”)
• Oslanjanje na jedan izvor prihoda – ovisnost o plaći povećava ranjivost i sprečava rast
• Strah od ulaganja – držanje novca samo na štednji zbog neznanja i straha umjesto diversificiranih ulaganja
• Potrošnja umjesto gradnje imovine – kupnja stvari koje gube vrijednost umjesto ulaganja u imovinu koja raste (dionice, nekretnine, biznis)

New Trader

Toni Milun je u ovoj epizodi Fintecht Toka govorio o nizu tema vezanih uz financije i investiranje. Objasnio je zašto Hrvati i dalje najviše vjeruju u ulaganje u nekretnine (“beton i ciglu”), unatoč tome što cijene nekretnina u prosjeku rastu sporije (3,8% godišnje u zadnjih 20 godina). Krah Zagrebačke burze 2008. godine razlog je nepovjerenja nekih u dionice, ali je naglasio da se svjetsko tržište oporavilo i da je danas lakše ulagati u svjetske dionice. Kao najgore financijske odluke naveo je nasjedanje na prevare putem poruka na mobitelu i uzimanje kredita kod lihvarskih banaka. Skupi automobil najgluplja je investicija, ali je naglasio da je u redu trošiti na auto ako je to strast, pod uvjetom da se ne pretjeruje s drugim luksuzima. Preporučio je da se krene investirati s malim iznosima, poput 20 EUR mjesečno, kako bi se stekla navika. Upozorio je na opasnost dijeljenja financijskih savjeta bez stručnosti na društvenim mrežama, posebno na TikToku, i naglasio potrebu za strožom regulacijom. AI alati nisu loša stvar, tvrdi. Lider

Autor članka na New Traderu je pročitao više od 200 knjiga o financijama, no samo tri su mu zaista utjecale na život. The Millionaire Fastlane M.J. DeMarca raskrinkava mit o sigurnom poslu i promiče izgradnju skalabilnih sustava za brže stvaranje bogatstva. Rich Dad Poor Dad Roberta Kiyosakija redefinira što su imovina i obveze, tjerajući nas da preispitamo svoje “investicije”. Your Money or Your Life Vicki Robin i Joea Domingueza ide korak dalje—svaki potrošeni euro zapravo je potrošeni sat života. Nakon ovih knjiga, kaže da više nikada nije gledao novac istim očima.

Građani Hrvatske muče se s porastom cijena i padom životnog standarda, dok inflacija od 1,6% ne odražava osjećaj stvarnih troškova. Povjerenje u institucije i kompanije na povijesno je niskim razinama, s tek 10% vjerujući u društvenu odgovornost poduzeća. Demografski izazovi i nesigurnost zaposlenja najviše pogađaju mlade. Dok pesimizam prema državnim temama prevladava, građani su ipak umjereno optimistični prema privatnom životu. Zanimljivo, većina podržava porez na nekretnine i obvezni vojni rok, ali mladi ostaju skeptični. Nepovjerenje, ekonomski pritisci i nesigurna budućnost oblikuju život u Hrvatskoj. Lider

Hrvatskim građanima iznos imovine raste, nisko su i zaduženi, ali imaju tako malo ušteđenog novca u fondu za ‘crne dane‘ da bi jedva izdržali mjesec dana podmirivanja troškova kućanstva kada bi iznenada ostali bez prihoda. Najvažniji su to zaključci Ankete o financijama i potrošnji kućanstva koju je provela Hrvatska narodna banka (HNB) u 2020. i 2021. godini. Glavna komponenta financijske imovine, koju posjeduje više od 86 posto kućanstava u Hrvatskoj i nadalje su bankovni depoziti, čiji se udio između dva vala ankete povećao na 69,5 posto vrijednosti financijske imovine. Unatoč rastu kreditiranja posljednjih godina, istraživanje pokazuje kako hrvatski građani nisu masovno potonuli u ‘dužničko ropstvo‘. Lider

Ulaganje na tržištu kapitala među hrvatskim građanima ponovno postaje in. Za sada se većina zadovoljava konzervativnijim pristupom kupnje narodnih obveznica i trezorskih zapisa, no promet i ponajprije uspon indeksa Zagrebačke burze na najvišu razinu od 2008. sugeriraju da se dio građana ohrabrio i za rizičnija ulaganja. Ne treba zanemariti ni to da velik dio klijenata domaćih brokerskih kuća trguje na europskim i američkim burzama. Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, neto imovina otvorenih investicijskih fondova (onih namijenjenih malim ulagačima) potkraj lipnja dosegnula je 2,8 milijardi eura i u odnosu na kraj prošle godine veća je za primjetnih 20,5 posto. Nakon pada tržišta ulagači su se razočarali i odmaknuli od njega. Financijskom edukacijom i osvješćivanjem da je potrebna dugoročna štednja taj se trend polako okreće – kaže Hrvoje Krstulović, predsjednik Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova HGK-a za Lider.

Savjeti donose popis praktičnih koraka koji pomažu u učenju najmlađih o važnosti štednje i postavljanju temelja za zdrav odnos s financijama. Prvi korak je da objasnite djetetu razliku između potreba i želja. Zatim, potaknite najmlađe da zarađuju svoj novac, a pritom postavite ciljeve štednje i pratite potrošnju. Određivanje tjednog limita i poticanje na besplatne aktivnosti također su važni. Nudite kamate na štednju i dopustite im da uče iz vlastitih grešaka. Također, razgovor o novcu s djecom ključan je korak prema izgradnji zdravog odnosa prema financijama.

Štednja i osiguranje financijske sigurnosti postaju sve važniji u nestabilnim vremenima. Bez obzira na prihode, stvaranje crnog fonda je ključno. Ova novčana rezerva, namijenjena neočekivanim troškovima ili financijskim izazovima pruža osjećaj sigurnosti. Preporučuje se da crni fond bude u iznosu od između tri i šest mjeseci vaših troškova. Za obitelji, taj iznos bi trebao biti veći. U nestabilnim ekonomskim uvjetima, stručnjaci preporučuju fond od 12 do 18 mjeseci troškova. (Savjeti.hr)