Nikad veći interes nije vladao za sastanak na vrhu skupine BRICS, a čini se da unutar tih pet zemalja (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južnoafrička Republika) nikada nije postojala ozbiljnija podijeljenost. Države BRICS-a zaslužne su za četvrtinu svjetske ekonomske proizvodnje, a u njima živi 40 posto stanovništva planete. Skupinu u kojoj glavnu, ne nužno i presudnu, riječ vode Kina i Rusija, uobičajeno se doživljava kao protutežu Zapadu. No prije ekspanzije BRICS bi morao razriješiti vlastita unutarnja protuslovlja. Rusija se napadom na Ukrajinu geopolitički ozbiljno samoranila. Zapadnjački dio međunarodne zajednice ju je izopćio, koliko je to moguće. Govori čelnika održani prvog dana sastanka na vrhu naznačili su ozbiljne pukotine unutar BRICS-a. Kina se ne želi angažirati u natjecanju velikih sila ni stvarati blokovsku konfrontaciju, a brazilski predsjednik Lula kazao je pak da BRICS ne namjerava izazivati druge međunarodne skupine, poput G7, već želi organizirati zemlje globalnog juga. Geopolitički ciljevi skupine su na radost Washingtona heterogeni. Novosti
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump u subotu je zatražio od zemalja članica BRICS-a da se obvežu da neće stvoriti novu valutu, ili podržati drugu stranu valutu kao zamjenu za američki dolar, upozorivši ih da će u suprotnom biti suočeni sa 100 postotnim carinama. BRICS se odnosi na izvorne članove međuvladine skupine pet ekonomija: Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i JAR. Također okuplja Iran, Egipat, Etiopiju i Ujedinjene Arapske Emirate. Poslovni
Nakon najave Argentine pod novim predsjednikom, BRICS-u će se priključiti još pet zemalja: energetski teškaši Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) i Iran, kao i Egipat i Etiopija. Tim proširenjem, BRICS jača svoju ulogu glasa globalnog juga i dobiva veću težinu u međunarodnoj politici. Proširenje se odvija pod predsjedavanjem Rusije. Značajan potencijal za sukobe sa sobom donose i nove zemlje članice: Egipat i Etiopija se bore oko voda Nila. Saudijska Arabija i Iran se već desetljećima žestoko bore za prevlast u Perzijskom zaljevu. No, BRICS može donositi odluke samo jednoglasno. Članstvo u BRICS-u, objašnjava politolog Günther Maihold, ne nudi samo jačanje pozicije u međunarodnoj politici. Ono također pruža priliku da se izbjegne taborsko razmišljanje u rastućem geostrateškom nadmetanju između Kine i Rusije s jedne i Zapada s druge strane. DW

Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva ovoga je tjedna na summitu u Johannesburgu pozvao zemlje BRICS-a da stvore zajedničku valutu za međusobnu trgovinu i ulaganja kako bi smanjili vlastitu ranjivost na fluktuacije tečaja dolara. Prema pisanju Reutersa, dužnosnici i ekonomisti istaknuli su poteškoće uključene u takav projekt s obzirom na ekonomske, političke i geografske razlike između zemalja bloka, odnosno Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike. “Ako ovako nešto želite, morat ćete dobiti bankovnu i fiskalnu uniju, ali i postići makroekonomsku konvergenciju”, objasnio je guverner južnoafričke Središnje banke Lesetja Kganyago dodajući da je potrebna i zajednička središnja banka no problem je gdje ju osnovati. Lider
Stara savezništva, nova moć. Posjet brazilskog predsjednika Lule Kini je u znaku preobražaja BRICS-a – Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike – u suparnički model za grupu G7. Zemlje BRICS-a su 2014. osnovale Novu razvojnu banku (New Development Bank, NDB) sa startnim kapitalom od 50 milijardi američkih dolara kao alternativu Svjetskoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu. Južnoafrička ministrica vanjskih poslova Naledi Pandor je potvrdila kako postoji „velika zainteresiranost širom svijeta” za BRICS. Rat u Ukrajini je povećao odmak BRICS-a prema Zapadu. Indija, Brazil, Južna Afrika i Kina nisu uvele sankcije Moskvi. Zapad je prepoznao promjenu strategije i pokušava nešto protiv toga poduzeti. DW

Bipolarizacija svijeta i stvaranje alternativnog bloka se nastavlja. Svjetski poredak kakvog poznajemo brzo se mijenja i to neće ostati bez posljedica za Zapad, a ponajprije Europu. Od početka rata u Ukrajini zemlje BRICS-a odbijaju sudjelovati u sankcijama protiv Rusije i nastavljaju se distancirati od Zapada. Rusija, Brazil, Indija, Kina i Južnoafrička Republika potvrdile su da razvijaju novu valutu, alternativu dolaru. Kina i Brazil dogovorili su se trgovati u vlastitim valutama, napuštajući američki dolar. Već sada, kineski juan prestigao je euro i postao druga najvažnija valuta u brazilskim deviznim rezervama. Francuska i Kina također su sklopile svoj prvi LNG ugovor u juanima, ponovno napuštajući dolar. Ako nekoliko zemalja, zajedno sa Saudijskom Arabijom, počne prelaziti s dolara na alternativne valute, to smanjuje ukupnu potražnju za dolarima i povećava troškove zaduživanja za potrošače i tvrtke. Lider
“Južna Afrika će se pridružiti Rusiji u mijenjanju svjetskog poretka u kojem veću ulogu igraju nezapadne organizacije kao što je BRICS”, kazala je ministrica vanjskih poslova Južne Afrike Naledi Pandor nakon razgovora s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, piše theglobeandmail. Rusija i Južna Afrika su dvije od pet članica BRICS-a, ostale su: Kina, Indija i Brazil. Rat u Ukrajini revitalizirao je kampanju Moskve kojom želi stvoriti novu organizaciju koja bi se “natjecala” s blokom u kojem dominiraju zapadne zemlje kao što je npr. Grupa sedmorice. BRICS bi se sljedeće godine mogao proširiti na: Nigeriju, Egipat, Venezuelu, Iran, Argentinu i Saudijsku Arabiju. “U grupi postoji jasno uvjerenje da svijet ne treba imati samo jednu supersilu i da ta jedna supersila ne treba biti SAD. Mora postojati multipolarnost i drugi centri moći”, smatra Steven Gruzd, voditelj rusko-afričkog istraživačkog programa. Jutarnji

Latinska Amerika u svjetlu kriza dobija na značaju kao tržište i riznica važnih ruda. Ali, Njemačka, Europska unija i Zapad općenito kao da su to prespavali. Trenutno su zamrznuti pregovori Europske unije i Mercosura – ekonomske zajednice Brazila, Argentine, Paragvaja, Urugvaja i Venecuele. Sporazum je bio spreman za potpisivanje, ali su ga Europljani zaustavili zbog politike krčenja i eksploatacije amazonske prašume koju provodi brazilski desničarski predsjednik Bolsonaro. „Vjerujem da njemačka Vlada čeka izbore u Brazilu i nada se porazu predsjednika Jaira Bolsonara. Nadam se da će se onda brzo pokrenuti aktivnosti jačeg vrbovanja Latinske Amerike”, kaže za DW Carl Moses, ekonomski stručnjak koji živi u Argentini. Deutsche Welle