Prehrana mnogih sadrži visoke količine proteina, neki jer se nadaju da će tako izgraditi mišiće, drugi jer tako misle smršavjeti, no dio stručnjaka tvrdi da je hrana s velikim količinama proteina (i visokim cijenama) bacanje novca. Proteini, odnosno bjelančevine – meso, jaja, mliječni proizvodi, riba, grahorice – ključni su za rast i oporavak tijela te izgradnju mišića, a organizam ih razgrađuje u aminokiseline i uzima onoliko koliko mu treba, dok ostalo izbacuje kroz urin. Prosječna potreba za proteinima odrasle osobe koja nije nešto posebno fizički aktivna je 0,75 grama proteina na dan po kilogramu tjelesne težine, što bi bilo oko 55 grama proteina dnevno za muškarce i 45 grama za žene, a to bi bilo otprilike količina mesa, ribe, tofua ili orašastih plodova veličine dlana, na dan. Dakle, može se pretjerati, što može biti i zdravstveno problematično, što dokazuje primjer arktičkog istraživača Vilhjalmura Stefanssona koji je proveo sve skupa 5 godina jedući samo meso. BBC
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Protein comparison of food pic.twitter.com/62lwLMonGL
— Science girl (@sciencegirl) April 4, 2026
Istraživači s Nacionalnog sveučilišta u Singapuru otkrili su mehanizam koji bi mogao usporiti pad stvaranja novih neurona u starijem mozgu. Ključnu ulogu ima protein DMTF1, koji je prisutan u većim količinama u mlađim mozgovima i potiče diobu neuralnih matičnih stanica. Iako se s godinama telomere skraćuju i smanjuju regeneraciju stanica, umjetno povećanje DMTF1 potaknulo je njihov rast bez produljenja telomera. Istraživanje, objavljeno u Science Advances, zasad je provedeno na stanicama i miševima, a moguće terapijske primjene tek treba potvrditi. Science Alert
Istraživači sa Sveučilišta San Francisco otkrili su da se protein FTL1, koji regulira željezo u mozgu, s godinama nakuplja u hipokampusu i guši sinapse, što usporava učenje i pamćenje. Eksperimenti na miševima pokazali su da njegovo utišavanje ili uklanjanje vraća mladenačku plastičnost mozga – stari miševi učili su gotovo jednako dobro kao mladi. Iako su rezultati zasad ograničeni na životinje, otkriće otvara mogućnost budućih terapija koje bi usporile ili preokrenule kognitivno starenje. Još nema eliksira besmrtnosti, ali možda uskoro bude eliksira bistrine. Igor Berecki za Bug.
Znanstvenici u Ujedinjenom Kraljevstvu osmislili su prvi u svijetu test urina koji bi mogao ukazati na prve moguće znakove raka pluća. Rak pluća treći je najčešći rak u Ujedinjenom Kraljevstvu koji se dijagnosticira kod oko 50.000 ljudi svake godine. Samo 10 posto ljudi preživi 10 godina nakon dijagnoze. Znanstvenici s Odsjeka za kemijsko inženjerstvo i biotehnologiju Sveučilišta u Cambridgeu i Instituta za rani rak proučavali su proteine koje izlučuju stare stanice. Te se stanice često nazivaju “zombi stanice” jer su žive u tijelu, ali ne mogu rasti i dijeliti se. Stanice uzrokuju oštećenje tkiva reprogramiranjem svog neposrednog okružja kako bi pomogle u nastanku stanica raka. Sada su znanstvenici razvili injektivni senzor koji stupa u interakciju s proteinima zombi stanica i ispušta spoj koji se lako detektira u urinu signalizirajući njihovu prisutnost. HRT
Unesena količina proteina može imati značajnu ulogu u gubitku kilograma. Kad je u pitanju konkretna količina proteina, stručnjaci govore da to ovisi o više faktora. Tako dob, spol, mišićna masa, razina aktivnosti i cjelokupno zdravlje imaju ulogu u određivanju količine potrebnih proteina. Ipak, stručnjaci ističu da je, za one koji žele smršavjeti, dnevna preporuka unos između 1,2 do 1,6 grama proteina po kilogramu tjelesne težine. Na konkretnom primjeru, osoba koja teži 68 kilograma, dnevno mora unijeti od 82 do 109 grama proteina. Osim proteina, treba osigurati dovoljan unos zdravih masti i ugljikohidrata te povećati unos vode. (Index)
Juha puna povrća odlična je za vaša crijeva iz više razloga, dodaje više vlakana u prehranu, što je odlično za probavu i sitost, a mnogo povrća koje se obično nalazi u juhama poput poriluka i luka sadrži prebiotička vlakna koja nahraniti dobre bakterije u crijevima. Može biti značajan izvor proteina, pogotovo ako se radi o juhi od kostiju. Povrtne juhe pune su minerala, vitamina i bioaktivnih biljnih spojeva. Ove juhe također potiču hidrataciju i osjećaj sitosti. Također može izazvati veću sitost od nekog drugog obroka. N1
Bezos ulaže 60 milijuna dolara u razvoj biljnih proteina kao zamjena za meso
Proteini su jedni od najvažnijih nutrijenata koje treba uvesti u svoju dnevnu prehranu, ali moguće ih je unijeti previše. Prvi znak je – loše raspoloženje. Jednostavno rješenje: prepoznajte kada ugljikohidrate trebate zamijeniti proteinima, a zatim izjednačite razliku. Drugi znak je umor – nedostatak šećera u mozgu može uzrokovati da se vaš mozak smanji i uzrokuje “moždanu maglu”. Previše proteina može uzrokovati i debljanje, kao i probavne probleme. A tu su još i žeđ i loš zadah. N1
Znanstvenici ističu kako se pravilnim redoslijedom konzumiranja namirnica može kontrolirati razina šećera u krvi te smanjiti žudnja za slatkim nakon jela. Tradicionalni pristup zdravoj prehrani naglašava ravnotežu povrća, proteina i ugljikohidrata, ali nova saznanja ističu važnost redoslijeda uzimanja tih namirnica. Preporuka je da obrok počinje povrćem, zatim proteinima i mastima, te na kraju ugljikohidratima i šećerima. Pridržavanje ovog redoslijeda može regulirati razinu glukoze i inzulina nakon obroka, što utječe na osjećaj sitosti i kontrolu tjelesne težine. Konzumiranje proteina prije ugljikohidrata usporava otpuštanje šećera u krvotok, sprječavajući nagle skokove i padove šećera te glad nakon jela. (N1)
Bodybuilderi i rekreativci, oprez: Previše proteina oštećuje arterije