Dvije nove studije pokazuju kako prehrana može postati saveznik u borbi protiv raka. Simulirani post (FMD) potiče imunološki odgovor i povećava učinkovitost terapije, dok ograničenje aminokiseline asparagina iscrpljuje tumorske resurse i aktivira T-stanice. Ovi metabolički pristupi, iako još u fazi kliničkog testiranja, otvaraju vrata integraciji prehrane u onkološke protokole, ne kao zamjene, već kao pojačanja klasičnim terapijama. Igor Berecki za Bug

Sve više mladih obolijeva od malignih bolesti, a stručnjaci povezuju taj trend s konzumacijom ultraprerađene hrane pune aditiva i štetnih sastojaka. Najčešće zahvaćeni organi su debelo crijevo, jetra, gušterača i jednjak. Pušenje uzrokuje 30% karcinoma, dok su pretilost, loša prehrana i tjelesna neaktivnost odgovorni za još 30%. S obzirom na to da se preko 80% malignih bolesti može prevenirati promjenom životnih navika, stručnjaci upozoravaju da je vrijeme za reviziju jelovnika i više kretanja. Danica

apočeo je završni klinički dio ispitivanja terapijske učinkovitosti eksperimentalnog lijeka protiv raka nazvanog CF33-hNIS / Vaxinia. Nakon ohrabrujućih rezultata s pokusnim životinjama, znanstvenici će kliničkim ispitivanjem na ljudima testirati učinkovitost i sigurnost korištenja genetski modificiranog virusa koji uništava stanice raka. Radi se o genetski modificiranom virusu vakcinije (boginja). Njegov izvorni, nemodificirani oblik je imunolozima već otprije poznat kao „laboratorijska sirovina“ za izradu sigurnog i učinkovitog cjepiva kojim su velike boginje (variola vera) praktički eliminirane s lica Zemlje. Ukoliko se pokaže djelotvornim, to bi značilo da se uspjelo pojam „rak“ svesti na jednu jedinstvenu bolest i pritom imati ciljano sredstvo koje će ga uništiti. Bug

Keksi, slatkiši, gazirana pića i kobasice mogu povećati rizik od raka debelog crijeva kod muškaraca, pokazala je nova studija. Američki znanstvenici sa Sveučilišta Tufts u Bostonu ispitali su podatke triju dugoročnih zdravstvenih studija u kojima je sudjelovalo više od 46 tisuća muškaraca i gotovo 160 tisuća žena. Sudionici su praćeni 24 do 28 godina i tijekom tog vremena identificirano je 3216 slučajeva raka debelog crijeva. Kako bi došli do uzroka, znanstvenici su procijenili i prehranu putem upitnika koje su sudionici ispunjavali svake četiri godine. Ultra-prerađena hrana, koja također uključuje instant juhu i rezance te slatke ili slane pakirane grickalice, povezana je s višim stopama bolesti, pokazalo je istraživanje. Muškarci koji su jeli najviše ultra-prerađene hrane imali su 29 posto veću vjerojatnost da će razviti rak debelog crijeva od onih koji su jeli najmanje, ali ta veza nije pronađena među ženama. Živim

Prema istraživanju, objavljenom prošloga tjedna u znanstvenom časopisu Molecular Biology and Evolution, geni slonova mogli bi biti ključni faktor u borbi protiv raka, piše The Times. Slonovi, tvrde znanstvenici, nose puno veću i raznolikiju skupinu proteina p 53 koji se bore protiv tumora i poznati su kao “čuvari genoma” jer love stanice s neispravnom DNK i potiču ih da se same poprave ili samounište. Međutim, odmetnute stanice raka mogu spriječiti rad p53 pa se stanica veže s drugima i tako proizvodi tumore. Ljudi imaju dvije verzije p53, a slonovi ih imaju 40 i  strukturno su drugačiji, što im pruža puno veću zaštitu od raka. Jutarnji

Priređivanje „ekološki prihvatljivog bio-nanokompozitnog materijala“ je jednostavno, jednostavnije od priređivanja fotografskog filma. On se naime dobiva miješanjem otopine srebrovog nitrata s koloidnom otoplinom želatine, no da bi se srebrovi ioni (Ag⁺) reducirali u (nano)četice srebra (Ag) otopinu treba zalužiti, a potom zagrijati. Rezultat: na kraju postupka nastaju oko tisućinu mlimetara (1 µm) velike mrvice želatine u kojima se nalaze 5 – 10 nm velike čestice srebra. Kada su čestice želatine u kojima se nalaze nanočestice srebra stavljene na kulturu stanica hepatocelularnog karcinoma, broj se aktivnih stanica počeo smanjivati, da bi pri koncentraciji od 1 mg/mL čestice srebra uništile praktički sve stanice raka. Nenad Raos za Bug.

EU daje 4 milijarde eura za borbu protiv raka

Rak pluća više nije najčešći tip karcinoma u svijetu, nadmašio ga rak dojke

Od početka pandemije govori se o opasnostima koje prate popunjene bolničke kapacitete i nove protokole, a ponajviše kako će se situacija odraziti na oboljele od karcinoma. Rado Žic, član novog vodstva KB Dubrava potvrdio je tako da se smanjio broj preventivnih pregleda vezanih uz karcinome pa je tako 25 % manje preventivnih mamografija te 23 % manje preventivnih pregleda nevidljive krvi u stolici nego 2019. za sva najagresivnija karcinoma, dojke i debelog crijeva. U operativnim salama učinjeno je 30 % manje operacija karcinoma dojke, a čak 69 % manje operativnih zahvata u vezi s melanomom. U usporedbi s prvih 6 mjeseci 2019., samo u prvoj polovici ove godine u bolnici je s dijagnozom novootkrivenog karcinoma bilo 3300 ljudi manje nego lani, što čini golemu razliku te veliku opasnost za pacijente. N1

Odgoda liječenja raka za samo mjesec dana povećava rizik za smrt