Nova studija MIT-a na 11.000 zadataka otkrila je da AI modeli (ChatGPT, Claude, Gemini) u 65% slučajeva postižu tek “minimalno prolaznu” kvalitetu rada. Iako su korisni za rutinu, modeli drastično zakazuju kod složenih i kreativnih zadataka — ocjenu “izvrsno” postižu u manje od 50% slučajeva. Istraživači ih uspoređuju s razočaranim pripravnicima: obavit će osnovno, ali uz stalne faktografske pogreške i halucinacije. Dok narativ o eksponencijalnom napretku buja, podaci ukazuju na plafon; AI zasad ne može zamijeniti stručnjake, već samo automatizirati najjednostavnije prve korake karijere. Bug

Istraživanje sa Stanforda pokazuje da većina ljudi koristi AI samo za zamjenu postojećih zadataka, često uz premali učinak za uloženi trud. Uspješni korisnici, međutim, pristupaju AI-ju poput product managera: identificiraju ključne probleme, biraju pravi alat, eksperimentiraju postupno i integriraju AI u širi radni proces. Umjesto brzih rješenja, redizajniraju način rada i dijele svoja otkrića s drugima. Takav pristup omogućuje stvarnu produktivnost i dugoročnu vrijednost AI alata. Google Blog

Stručnjak za strateško i krizno komuniciranje Krešimir Macan za Poslovni priznaje da mu je posao godinama bio na prvome mjestu, zbog čega danas žali. Ističe kako je tek s vremenom shvatio da treba više prostora posvetiti obitelji, prijateljima i druženjima izvan poslovnog konteksta. Djeca brzo odrastaju, a propušteno vrijeme ne može se vratiti, kaže. Danas svjesno pokušava usporiti, putovati i uživati u trenutku. Njegov moto postao je raditi da bi živio, a ne živjeti da bi radio. Jednom davno sam čuo da griješimo jer donosimo nagle odluke koje poslije ne provodimo. Odgovor je početi malim koracima koje radite svaki dan bez velikih odluka. Dok sam bio mlađi, cilj je bio samo brže, jače, više. Natjecanje sa samim sobom, ali i s drugima da budeš svake godine bolji. Sad u zrelim godinama treba živjeti u trenutku i tako svaki dan. Raditi da bi živio, ne živjeti da bi radio. I živjeti u trenutku.. Preporučuje i knjige, filmove, serije, mjesta koja je dobro posjetiti uz pokoju zanimljivu anegdotu iz života.

Vodeći ljudi tech industrije, uključujući Microsoftovog Mustafu Suleymana i direktora Anthropica Darija Amodeija, upozoravaju na radikalnu automatizaciju tržišta rada. Procjenjuje se da će u sljedećih 12 do 18 mjeseci AI moći obavljati većinu zadataka koje danas rade programeri, odvjetnici, računovođe i marketinški stručnjaci. Dok softverski inženjeri već osjećaju “AI zamor” zbog pritiska veće produktivnosti, znanstvenici poput Stuarta Russella upozoravaju na ekstremne scenarije s mogućom nezaposlenošću od čak 80 %. Promjene više nisu daleka budućnost, već stvarnost koja iz temelja transformira uredsko poslovanje. Poslovni

British Antarctic Survey (BAS) traži zaposlenike za rad na istraživačkim postajama na Antarktici, od znanstvenika do tehničkog i pomoćnog osoblja poput stolara, kuhara i ronilaca. Plaće počinju od 30.244 funti godišnje, a svi troškovi života su pokriveni. Natječaji će se objavljivati do ožujka 2026. godine. Rad u ekstremnim uvjetima donosi izolaciju i izazove, ali i jedinstveno iskustvo života i rada na jedinom kontinentu bez stalnih stanovnika. IFL Science

Samo jedna kriva izgovorena riječ može odbiti klijente od kupnje vašeg proizvoda ili usluge. Donald Miller u ovom videu demistificira marketing i prodaju, tvrdeći da kupci ne kupuju najbolje proizvode, već one koje najlakše razumiju. Srž problema je “buka” – previše komplicirane poruke koje zamaraju mozak kupca. Miller predstavlja svoj poznati StoryBrand okvir od sedam elemenata koji svaki biznis treba koristiti kako bi prestao biti zbunjujuć. Poručuje da vaš brend ne smije biti heroj priče; heroj je kupac, a vi ste njegov vodič (poput Yode ili Obi-Wana). Cilj je stvoriti jasne “zvučne poruke” (sound bites) koje komuniciraju kako vaš proizvod pomaže kupcu da preživi ili napreduje.

Bit storytellinga u marketingu: Suština nije u pričanju povijesti vaše tvrtke, već u pozivanju kupca u priču u kojoj on rješava svoj problem. Storytelling je alat koji sprječava mozak kupca da “zaspi” ili ode kod konkurencije. Ako koristite jasnu strukturu – lik s problemom susreće vodiča koji mu daje plan i poziva ga na akciju kako bi izbjegao neuspjeh i postigao uspjeh – vaša priča postaje neodoljiva…

Prema Gallupovom izvještaju State of the Global Workplace 2025, samo sedam posto zaposlenika u Hrvatskoj je angažirano na poslu, dok je 72 posto neangažirano, a 20 posto aktivno isključeno. Time je Hrvatska posljednja u Europi, uz pad angažiranosti od pet postotnih bodova u odnosu na prethodne godine. Europski prosjek iznosi 13 posto, a globalni 21 posto. Gallup upozorava da je ključni problem pad angažiranosti menadžera, jer čak 70 posto angažmana tima ovisi o vodstvu. Lider

Profesionalne bolesti, one bolesti koje se razviju zbog posla i uvjeta rada, u Hrvatskoj i dalje su nedovoljno prepoznate, iako mnogi radnici rade u uvjetima koji dugoročno oštećuju zdravlje. Najčešće su bolesti prenaprezanja i vibracijska bolest, dok su u posebnim razdobljima dominirali azbest i COVID-19. Stručnjaci ističu da je put do priznavanja profesionalne bolesti težak jer poslodavci izbjegavaju pravnu i financijsku odgovornost—uključujući odštete i troškove invalidske mirovine. Prevencija počinje procjenom rizika koju svaki poslodavac mora provoditi, ali ključ je u stvarnom provođenju mjera zaštite, a ne samo u dokumentima. HRT

Novo Harvard Youth Poll istraživanje otkriva da 59% mladih Amerikanaca (18–29) vidi umjetnu inteligenciju kao prijetnju budućem zaposlenju, više nego tradicionalne uzroke poput outsourcinga ili imigracije. Unatoč strahu, 35% ih redovito koristi AI alate, a 52% im vjeruje u obavljanju zadataka. Mladi su pesimistični: 41% vjeruje da će AI učiniti posao manje smislenim, a 44% misli da će im oduzeti prilike. Istraživanje uključuje 2.040 ispitanika i ilustrira ambivalentan odnos prema tehnologiji koja mijenja tržište rada. Poslovni

Anketa servisa MojaPlaća pokazuje da 21% Hrvata radi dodatni posao kako bi pokrili mjesečne troškove, najčešće u uslužnim djelatnostima poput konobarenja, prijevoza putnika i čišćenja. Dio ispitanika razmišlja i o trećem zaposlenju jer dvije plaće nisu dovoljne. Trenutna prosječna neto plaća iznosi 1.539 eura, dok mnogi smatraju da bi za život iznad pukog preživljavanja trebalo oko 2.000 eura. Dodatni posao često se vidi i kao prilika za isprobavanje novih zanimanja ili razvoj malog biznisa sa strane. Poslovni… komentiraju na Forumu