Prijedlog HUP-a o skraćivanju bolovanja na teret poslodavca s 42 na 7 dana otvorio je bolno pitanje hrvatskog sustava. Dok poslodavci upozoravaju na zlouporabe i visoke troškove, ključni problem leži u neučinkovitom zdravstvu. Duga bolovanja često su rezultat višemjesečnog čekanja na dijagnostiku, a ne samo oporavka. Primjeri poput Nizozemske pokazuju da rješenje nije u pukom rezanju prava, već u fleksibilnom povratku na rad i brzoj terapiji. Bez korjenite reforme sustava i digitalizacije kontrola, restriktivne mjere samo će prebaciti teret na bolesne radnike, prisiljavajući ih da rade dok su još nesposobni za rad. Bug

Hrvatska poduzeća plaćaju 18% skuplju struju od prosjeka EU, što izravno ugrožava profitabilnost i investicije prerađivačke industrije. HUP upozorava da se socijalni mir čuva “preko leđa” gospodarstva te predlaže njemački model rasterećenja. Ključne preporuke uključuju smanjenje mrežarina i trošarina kroz državni proračun, uvođenje kompenzacija za troškove CO2 (carbon leakage) te potpore za energetski intenzivne sektore prema EU smjernicama. Cilj je stabilizirati cijene bez narušavanja tržišta, uz uvjet da se dio ušteđenog novca obvezno investira u zelenu tranziciju i energetsku učinkovitost. Zgradonačelnik

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić ocjenjuje da je uvođenje eura u Hrvatskoj bila dobra odluka jer su koristi veće od negativnih učinaka. Hrvatska danas ima rekordno dobar kreditni rejting, što se odražava na znatno niže kamatne stope za poduzeća i građane, posebno kod stambenih kredita. S druge strane, inflacija je i dalje iznad prosjeka europodručja i takva će ostati još neko vrijeme. Glavni razlozi su rast cijena usluga i snažan rast kupovne moći. N1

Na HUP-ovoj Ekonomskoj kavi istaknuto je da su državne intervencije nužne u krizama, ali pogubne ako postanu pravilo. Irena Weber upozorila je da previše regulacije guši inicijativu, dok je Hrvoje Stojić naglasio da umjetno dizanje plaća bez rasta produktivnosti udaljava Hrvatsku od realnog sektora i EU prosjeka. Marijana Ivanov poručila je da stalna državna zaštita građana stvara probleme poduzetnicima, a Damir Novotny upozorio da česte promjene pravila obeshrabruju investicije. Zaključak: bez pametnih ulaganja u produktivnost, umjetni rast plaća vodi gubitku konkurentnosti. Lider

Građevinska industrija u Hrvatskoj trenutačno živi na EU sredstvima, ali nakon 2028. očekuje se znatan pad investicija. Predsjednik HUP-ove udruge za nekretnine Dubravko Ćorić za Lider upozorava na nužnost strategije kapitalnog razvoja, posebice za obnovu zastarjelih stambenih zgrada. Privatne investicije će se nastaviti, no nedostaje jasna vizija razvoja turizma i stambene politike. Hoteli se ne grade zbog birokracije, mladi čekaju nedorečene stambene programe, a turistička sezona i dalje traje kraće od godišnjeg odmora u državnoj službi.

Prema analizi koju su ovih dana izradili čelnica HUP-ova prehrambenog i poljoprivrednog sektora Josipa Filaković i glavni analitičar Hrvoje Stojić, realni dohodak poljoprivrede je lani pao 6,3 posto, na 1,6 milijardi eura, a vrijednost poljoprivredne proizvodnje pala je 0,3 posto, na 28 milijardi eura. Hrvatska ima najveći deficit u trgovini prehrambenim proizvodima (2,7 posto BDP-a), a u posljednje tri godine bilježi najveće pogoršanje trgovinskog salda u usporedbi sa zemljama regije srednje i istočne Europe, Njemačkom i Italijom. To je čini najizloženijom rastu uvoznih cijena – upozoravaju iz HUP-a. Najveći problem su male, neuređene i nekomasirane parcele, neiskorišteno državno zemljište, administrativne prepreke u zakupu i dodjeli zemljišta te sustav bodovanja koji ne favorizira primarne proizvođače. Danica

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić upozorava da bi nastavak bojkota trgovina mogao dovesti do recesije, jer je hrvatska ekonomija protekle dvije godine rasla na steroidima osobne potrošnje. Ističe da je kupovna moć porasla, ali i da su plaće u javnom sektoru neselektivno rasle. Kritizira visoke poreze i pretjeranu regulaciju te napominje da je Hrvatska među članicama EU-a koje su najmanje smanjile PDV na hranu. Zaključak: država je preskupa, a rješenja nisu jednostavna – osim možda gladnog naroda. N1

Neke turske i kineske kompanije ne drže se propisa u Hrvatskoj, tvrde u HUP-u, pa zbog toga mogu ponuditi niže cijene na javnim natječajima. Konkretno, žale se da te kompanije ne poštuju Granski kolektivni ugovor koji su potpisali HUP-Udruga poslodavaca graditeljstva i Sindikat graditeljstva Hrvatske.  S obzirom na brojne manjkavosti u regulativi, ali i u praksi, koje iskorištava nepoštena konkurencija, važno je uskladiti Zakon o javnoj nabavi i standardizirati praksu javnih naručitelja na svim razinama, a s time se bore u cijeloj EU. Praksa samih građevinaca ukazuje na poštenu praksu u skandinavskim državama, gdje se na svaku nepravilnost reagira – prvo sindikati, a onda država. Što kod nas nije slučaj. A trebao bi, tvrdi Edis Felić za Lider.

U javnom prostoru opet se pojavio pogrešan narativ da je Hrvatska pri vrhu ljestvice EU-a prema broju odrađenih radnih sati na tjednoj razini te da zaposleni istovremeno imaju najniža primanja, piše glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić. U zemljama EU-a stanka za odmor nije sastavni dio radnog vremena te se tretira kao jedan od oblika odmora, poput dnevnog/tjednog. Zbog spomenutog tretmana stanke, koja u tjednu generira minimalno dva i pol sata, a vjerojatno i puno više, puno radno vrijeme po usporedivim standardima EU-a ne premaši 37 sati tjedno – kaže. tportal

Poslovično snažni pokretači osobne potrošnje – inozemni prihodi od turizma te inozemne doznake stanovništvu u drugoj polovini godine bilježe nominalne stope rasta niže od stope inflacije, što upućuje na realni pad u obje kategorije, odnosno izostanak njihovog doprinosa snažnom realnom rastu osobne potrošnje. S obzirom na ubrzanje rasta osobne potrošnje, oporavak izvoznih očekivanja prerađivača te snažniji rast građevinskih aktivnosti, prvi ovogodišnji podaci upućuju na daljnje ubrzanje realnog rasta BDP-a u prvom kvartalu 2024. godine.

Snažan rast javne potrošnje u izbornoj godini ‘uložen’ u povećanje kupovne moći stanovništva nemoguće je ponoviti, jer kad bi se nastavilo s aktualnim bujanjem javne potrošnje u godinama pred nama bismo lako ušli u proceduru prekomjernog deficita. To samo aktualizira HUP-ove ključne teze kako prekomjerna regulacija te intervencija u načela slobodnog tržišta nepovoljno utječu na održivost gospodarskih subjekata u trgovini, dinamiku trgovine na malo i konkurenciju među trgovcima na štetu krajnjih potrošača. Jedno od rješenja je revizija zadnjeg Zakona o trgovini. Lider