“Ovo je Hrvatska. Mršić mora otići jer se ne gledaju njegovi poslovni rezultati već ga se stigmatizira kao SDP-ovca! Da, Mršić je došao političkom voljom, ali u tom trenutku nitko se nije trgao kao danas da preuzme Podravku. Ako ga sada politika mijenja samo zato što ga je politika i dovela, onda su sva državna poduzeća i javne tvrtke osuđene prije ili kasnije na propast, jer oni koji njima upravljaju ne ovise o rezultatima svoga rada već o izbornim rezultatima”, piše Branko Mijić za Novi list.

Premda je odlukom Vlade visina plaća u državnim tvrtkama ograničena na najviše 17.500 kuna, ta se odredba poštivala u samo 21 državnom poduzeću, pokazuje analiza koju je izradilo Ministarstvo državne imovine. U čak 62 državne tvrtke ograničenje iznosa plaća koju su postavili Banski dvori nije se poštivalo. Štoviše, u nekima od njih najviša je plaća u bruto iznosu dosezala i 86.000 kuna. “Analiza je pokazala toliku neujednačenost, šarolikost, domišljatost i improvizaciju kakvu ne možete ni zamisliti kada je riječ o visinama plaća, ali i drugim beneficijama”, istaknuo je ministar državne imovine Goran Marić posebno ukazavši na otpremnine, ali i bonuse i životna osiguranja. Jutarnji

Vlada je donijela odluku prema kojoj profitabilne državne tvrtke moraju u proračun uplatiti 60% svoje lanjske dobiti, što bi sve skupa bilo 1,4 milijarde kuna. Trenutno je riječ o devet kompanija – ACI, Croatia Airlines, Lutrija, HEP, HPB, HŽ, Janaf, Končar, Podravka – koje će razmjerno dobiti uplatiti tih 60%, a najviše HEP, čak 1,1 milijardu. Vladina se odluka potpuno kosi s planovima ovih kompanija – one su planirale zadržati i investirati veći dio dobiti, a isplatiti samo dio, u prosjeku 20-ak posto. T-Portal

“Odluka Vlade da s popisa trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa ukloni osam tvrtki za koje se predviđa privatizacija, dobrodošla je i hrabra odluka. Pitamo hrvatsku javnost ima li smisla da: država još uvijek upravlja s preko 1400 tvrtki u potpunom, pretežitom ili djelomičnom vlasništvu; političari preko javnih tvrtki upravljaju s 347 milijardi kuna dugotrajne imovine”, kažu u Udruzi poreznih obveznika “Lipa” te smatraju kako bi se prodajom poduzeća smanjila moć političke elite i birokracije. Index

Nećemo prodati sve što ste vidjeli na listi, rekao je premijer Orešković o prodaji državne imovine i dodao da će u prodaju 25% udjela u Končaru od čega se očekuje 46 milijuna eura, Sunčani Hvar s dobiti od nekih 17 milijuna eura, od prodaje Eutelsata očekuje 30 milijuna eura, te 30 milijuna eura od Croatia osiguranja. Istaknuo je da Podravka nije u planu za prodaju (snimka konferencije). 24sata

Svi članovi Vlade sudjelovali su na sjednici na kojoj je odlučeno da osam velikih tvrtki ide u privatizaciju. To znači da su za tu odluku glasovali i ministri iz reda Mosta kao i sam Božo Petrov, unatoč tome što iz redova Mosta dolaze prozivke na račun privatizacije. To pokazuje neslaganje oko velikih pitanja. Milanka Opačić optužila je vladu da je te tvrtke već prodala prije 15-20 dana.

Premijer Orešković izjavio je da u roku od mjesec dana želi smanjiti javni dug za 100 milijuna eura. “Zatražio sam od ministra financija da se sastane s mirovinskim fondovima. Zanima nas za koje su tvrtke zainteresirani. Mi nećemo privatizirati i prodati tvrtke strancima, nego je to jedna investicija koju će na kraju građani imati. Uvjeren sam da će oni tu vidjeti i veći prinos u fondovima”, izjavio je premijer Orešković. Pri spominjanju Podravke i Končara, Orešković je kazao da je tu zapravo riječ o probnim balonima. Slobodna, HRT

Prema Vladinoj uredbi predsjednike i članove uprave u strateškim tvrtkama iznad 750 milijuna kuna prihoda birat će Povjerenstvo Vlade za strateške tvrtke, a kandidate će tražiti preko head hunting agencija. Te tvrtke su Autocesta Rijeka Zagreb, HŽ Putnički prijevoz, HŽ Cargo, Croatia Airlines, HEP i Janaf. Cilj je postaviti profesionalan menadžment. Cijena head huntera po natječaju iznosi 200-250 tisuća kuna. Poslovni

U prodaju može 15 tvrtki u većinskom vlasništvu države

Državne tvrtke u prvih devet mjeseci prošle godine iskazale su dobit od 3,277 milijardi kuna, što je dvostruko više nego za isto razdoblje prethodne godine, piše Jutarnji. Od 48 tvrtki, 36 ih je iskazalo dobit, a 12 gubitak od ukupno 1,064 milijarde kuna. Ukupne obveze svih tih tvrtki iznose 93,612 milijardi kuna, od čega se gotovo polovica odnosi na dugove HAC-a, ARZ-a i HC-a.