Šest godina nakon potresa, obnova Zagreba i dalje tapka u mraku administracije, a primjer kompleksa Oktogon razotkriva sav apsurd sustava. Dok suvlasnici godinama čekaju jasne odluke, država i Grad tek su nedavno riješili imovinskopravne odnose. Građani su prisiljeni sami financirati popravke koje konzervatori često blokiraju, dok istovremeno plaćaju poreze na nekretnine u kojima ne mogu živjeti. Sumnje u pogodovanje građevinskom lobiju kroz nepotrebne skupe studije i cjelovite obnove rastu, dok pet tisuća Zagrepčana i dalje čeka povratak domovima u “šumi” netransparentnih troškova i sporih procedura. Saša Leković za H-alter

Prije pet godina, 22. ožujka 2020., Zagreb je pogodio potres magnitude 5,5, ostavljajući za sobom ruševine, šok i spor oporavak. U trenutku kada su građani već bili pod stresom zbog pandemije, potres ih je natjerao na ulice, dok su seizmolozi, statičari i hitne službe pokušavali procijeniti štetu. Oštećeno je 25.000 objekata, a šteta se procjenjuje na 11,6 milijardi eura. Iako su sjećanja svježa, a naknadni potresi davno prestali, obnova se još uvijek oteže, ostavljajući mnoge i dalje bez sigurnog krova nad glavom. tportal

Građevinska industrija u Hrvatskoj trenutačno živi na EU sredstvima, ali nakon 2028. očekuje se znatan pad investicija. Predsjednik HUP-ove udruge za nekretnine Dubravko Ćorić za Lider upozorava na nužnost strategije kapitalnog razvoja, posebice za obnovu zastarjelih stambenih zgrada. Privatne investicije će se nastaviti, no nedostaje jasna vizija razvoja turizma i stambene politike. Hoteli se ne grade zbog birokracije, mladi čekaju nedorečene stambene programe, a turistička sezona i dalje traje kraće od godišnjeg odmora u državnoj službi.

Prema službenoj verziji nakon potresa je obnovljeno nešto više od 12 tisuća kuća u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Neslužbenu verziju objavila je Barbara Majstorović u Provjerenom, i njena priča zvuči daleko lošije od oficijelne potemkinijade. Na području Banije više od 1.500 kontejnera još uvijek su privremeni, a nekima, vidimo, i zadnji dom. Puno je i objekata s crvenom naljepnicom, koji su dobili žutu, pa ne zahtijevaju punu obnovu. Tu je obnova riješena – preko noći! Drmne li potres još jednom pa u upotrebljivoj zgradi ljudi stradaju, tko će biti kriv? Treba pogledati ovaj prilog i vidjeti tu “upotrebljivu” zgradu, da bismo shvatili gdje živimo. Boriš Rašeta u pregledu TV tjedna za Novosti.

Kada smo 2021. nekoliko dana prije božićnih blagdana, posjetili kontejnersko naselje u Petrinji, nitko od stanovnika tog privremenog naselja nije odbio razgovor za novine: uvjereni kako je to njihov posljednji Božić u kontejneru, sugovornici su nam potanko objašnjavali kako provode dane u druženju i međusobnom pomaganju, očekujući u najgorem slučaju, jesen – kada će se vratiti svojim, obnovljenim kućama. Posjetivši ih ovih dana, kad su već dobrano zagazili u treću zimu svojih muka i nedaća, primjećujemo da se njihov odnos prema novinarima duboko promijenio: “Razgovarat ću s vama samo zato što vas otprije poznajem. Prije nekoliko godina pisali ste o bespravno podignutoj crkvi usred mog dvorišta u Gornjoj Bačugi, iako ni tada od toga nije bilo neke vajde. Nakraju je taj objekt srušio potres, a mi od Sisačke županije nikada nismo uspjeli dobiti naknadu zbog uzurpacije našeg zemljišta. Tako mislim da ni sada neće biti koristi od vašeg pisanja.” Novosti

Vlada je u ponedjeljak predstavila Program društvene i gospodarske revitalizacije Sisačko-moslavačke županije u vrijednosti 15 milijardi kuna u idućih osam godina, a koji za cilj ima infrastrukturalno, gospodarski i demografski obnoviti to područje pogođeno jakim potresom prije godinu dana. Najveći projekt je dovršenje autoceste Zagreb-Sisak. Novi list