Toleriranjem njihovog djelovanja vladajući ignoriraju stavove hrvatske javnosti, a podrška koju im je pružio Domovinski pokret predstavlja političko sponzorstvo stranke na vlasti koje “do sada nismo imali”. Antirodni pokreti, pokazuju istraživanja, globalno su umreženi i obilno financirani, a cilj im je radikalizacija društva, posebno mladih. Padanje ničice po gradskim trgovima je zloupotreba prava na slobodu okupljanja. Takva dešavanja na gradskim trgovima imaju direktan, podržavajuć utjecaj na neprihvatljive nasilne obrasce ponašanja prema ženama jer zalaganje za čednost je zapravo zalaganje za krotkost i poniznost, za trpljenje, a ne za Ustavom garantiranu ravnopravnost – zaključci su sa okruglog stola “Antirodni pokreti i nasilje nad ženama“ u Saboru. Faktograf

Više od polovice od 22.500 ispitanih mladih ljudi (generacija Z i milenijalci) iz 32 zemlje svijeta, vjeruje da nastojanja za jednakošću spolova negativno utječu na muškarce te da se od njih očekuje previše, čak i da ih se time diskriminira. U izvješću o istraživanju se ukazuje na zabrinutost za napredak čovječanstva u rodnoj ravnopravnosti, s obzirom na to da se među mladima stvara svojevrsni antifeministički pokret, o čemu su već izvijestili brojni svjetski mediji, unatoč generalnom mišljenju da mlađe generacije dolaskom na svoja prva radna mjesta uvode nove paradigme, da su posebno osjetljive na prava žena. Lider

Priča kaže da je Josip Broz Tito jednom prilikom poručio sucima “da se ne trebaju držati zakona kao pijan plota”. Premda je povod bio potpuno različit, ovaj Titov savjet hladno bi se mogao primijeniti na suca/sutkinju koji vodi spor što ga je Državno odvjetništvo pokrenulo protiv platforme Možemo! Oni su se, naime, našli pred osječkim sudom zbog prevelike zastupljenosti žena, odnosno podzastupljenosti muškaraca na svojoj kandidacijskoj listi za osječko Gradsko vijeće. Da cijela priča bude apsurdnija i nevjerojatnija, DORH nije pogriješio kad je podigao prijavu i zatražio kaznu od 40.000 kuna. Platforma Možemo! uistinu nije imala ravnopravnu zastupljenost, koja po Zakonu o ravnopravnosti spolova predviđa da na kandidacijskoj listi mora biti minimalno 40 posto osoba podzastupljenog spola, a oni su od 31 osobe imali 23 žene. Novosti…

Letenje se i na Zapadu smatra prije svega muškim poslom. Čak i u zemljama gdje se potiče ravnopravnost, tamošnje zrakoplovne kompanije jedva imaju 5% pilotkinja. A u Pakistanu je to učešće bilo nula posto sve dok nije došla Amen Aamir i postala prva komercijalna pilotkinja u toj zemlji. Svaka prepreka je tek izazov koji treba svladati, mora se jednostavno naći način kako da se preleti preko njih, savjetuje Amen drugim djevojkama. Deutsche Welle

Istraživanja pokazuju kako je u Hrvatskoj manje muškaraca nego žena, oni ranije traže posao, a kasnije napuštaju obiteljski dom i stupaju u samostalni život. Žene pak ranije stupaju u brak, ranije odlaze u mirovinu, a u prosjeku žive duže od šest godina u odnosu na jači spol. Zanimljivo je i kako je u našoj domovini više visokoobrazovanih žena od muškaraca. Prema podacima iz 2016. godine 65% muškaraca završilo je srednju školu, dok ih je samo 20,3% završilo visoko obrazovanje, što je za 5,3% manje od žena. S druge strane, stopa zaposlenosti žena u dobnoj skupini od 15 do 64 godine ipak je niža za 9% od stope zaposlenosti muškaraca. Glas Slavonije

I dalje nije donesen temeljni strateški dokument za ravnopravnost spolova: Nacionalna politika za ravnopravnost spolova

Sve poslove brige o djeci u 58 posto slučajeva rade žene, a kad se radi o rutinskim kućanskim poslovima, taj se postotak penje na čak 83 posto, istaknula je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić na završnoj konferenciji EU projekta “Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena: usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života”. Podaci su rezultat istraživanja provedenog na uzorku od 600 zaposlenih žena, u dobi od 18 do 65 godina, koje su najmanje godinu dana živjele s partnerom. N1

Tek svaka dvadeseta Nobelova nagrada završi u rukama neke žene, a na dodjeli nagrada koja će se održati u nedjelju, već drugu godinu zaredom neće biti dobitnica. Od 896 pojedinačnih pobjednika, povijest pamti samo 48 ženskih laureata. Svega jedna žena dobila je nagradu za ekonomiju, za fiziku tek dvije, za kemiju četiri, a 16 nagrada ženama je uručeno za mir. Index

Muškarci i žene najbliže su ravnopravnosti u Švedskoj, u Grčkoj su od nje najudaljeniji, a Hrvatska se među zemljama EU-a po tom pitanju nalazi na 24. mjestu, priopćio je u srijedu Europski institut za ravnopravnost spolova, istaknuvši kako EU bilježi napredak ali vrlo spor. U Hrvatskoj indeks ravnopravnosti spolova iznosi 53,1 bod. Od nje su u EU-u lošiji Grčka, Mađarska, Rumunjska i Slovačka. U gornjem dijelu tablice, iza Švedske slijede Danska, Finska i Nizozemska. Europski prosjek iznosi 66,2 boda. N1, Guardian

Odbor ministara Vijeća Europe prihvatio je preporučene smjernice o ravnopravnosti spolova u audiovizualnom sektoru, kojima se poziva sve vlade država članica, uključujući i Hrvatsku, da ih primijene. Posebno se ističe nedostatak svijesti o prevlasti nejednakosti spolova; svjesna i nesvjesna rodna pristranost na svim razinama, te nejednaka distribucija financijskih sredstava za audiovizualni sadržaj između žena i muškaraca. T-Portal