Društvo za promociju znanosti i kritičkog mišljenja u Zagrebu organizira događanje Skeptici u pubu, na kojemu se raspravlja o pseudoznanosti. DW ima dobar tekst o tome: “Kritički duh ili zdrava skepsa su zapravo tanka linija po kojoj valja stupati pažljivo. S jedne strane te linije su ljudi koji vjeruju svemu što čuju, s druge ljudi koji ne vjeruju ničemu što dolazi iz prokazanog establišmenta – politike, medija, znanosti. Takvi drugi često završavaju kao cinici ili izlaz traže u alternativnim teorijama.”
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Smrt Ericha von Dänikena zatvara poglavlje pop-kulture u kojem su piramide, megaliti i mitovi postali dokazi o posjetima izvanzemaljaca. Od bestselera Chariots of the Gods? iz 1968. stvorio je globalni žanr “alternativne povijesti”, temeljen na čuđenju, sugestiji i velikim pitanjima. Iako znanstveno osporavan, snažno je utjecao na kolektivnu maštu, UFO kulturu i način na koji se misterij konzumira kao zabava. Njegova ostavština više pripada kulturi nego znanosti, ali je potaknula generacije na znatiželju i daljnje istraživanje. Blaga & Misterije, Jutarnji
Puno primjera za Perine obračune s praznovjerjem i pseudoznanosti (koje je smatrao opasnima) može se naći u i u njegovim knjigama. No, posebno zanimljivi zabilježeni su u nizu blogova iz 2011. u kojima se kritički osvrnuo na netom objavljen Osobni dnevnik Franje Tuđmana. U njima on sa sjajnom dozom humora i sarkazma analizira zapise i primjećuje kako je dr. Tuđman, kao intelektualac, povjesničar, znanstvenik i akademik, pokazivao, najblaže rečeno, neočekivanu sklonost nadnaravnom, praznovjerju i pseudoznanosti. Izdvaja više dnevničkih unosa iz kojih proizlazi da su Tuđmanu astrološka proročanstva u najmanju ruku bila zanimljiva te da je smatrao da su nerijetko točno predviđala ono što mu se događalo. Pero je kao ateist smatrao da religiozno vjerovanje povećava fiksaciju na zagrobni život, čime smanjuje značaj i vrijednost ovog jednog, jedinog života čije ljepote treba punim plućima cijeniti dok još dišemo. Baš zato što je kratak i jedinstven u beskonačnom vremenu, život je nevjerojatan zgoditak, a posebnu vrijednost daju mu ljudi i ljubav. Nenad Jarić Dauenhauer o velikom Peri Kvesiću.
To su ljudi koje zapravo ne zanima znanost i znanje koliko žele izgledati pametno pred drugima. Dok pametna osoba želi slušati što drugi govore i čuti njihova razmišljanja na neku određenu temu, pseudointelektualci češće samo žele biti u pravu. Za razliku od nekoga tko je oduševljen novom spoznajom, oni će se prije hvaliti da su pročitali knjigu koju zapravo nisu. Nadalje, dok pametni ljudi žele širiti svoje znanje, ovi narcisi će koristiti svoje “znanje” kao oružje, s ciljem da ponize druge. Svoju će inteligenciju također “gurati” i u razgovore u kojima im nije mjesto. Oni zaista pametni vole to što vole i neće druge htjeti impresionirati s time, dok ova toksična vrsta ljudi hoće. Learning mind
Ideja da kretanja planeta Sunčevog sustava nekako utječu na naš život, astrologija, datira od pretpovijesnih vremena. Unatoč tomu što nije utemeljena ni u kakvim dokazima, milijarde ljudi u svijetu u nju vjeruju, a slično je i sa sve prisutnijim i, nažalost, popularnijim teorijama zavjere i pseudoznanstvenim teorijama koje ponekad mogu biti i opasne po ljudsko zdravlje, pa i život. Tipovima osoba koje su sklone vjerovanjima u ovakve i srodne tvrdnje pozabavilo se jedno istraživanje švedskih znanstvenika. Istraživanje je pokazalo kako postoje određene poveznice između vjerovanja u horoskope i niže inteligencije pojedinaca koji su tome skloni, što za ove znanstvenike i nije bilo toliko veliko iznenađenje. Ono što ih je, prema vlastitim riječima, u rezultatima iznenadilo, jest statistički signifikantna veza vjerovanja u astrologiju i narcisoidnosti ispitanika. Bug
Gdje god ima novca znanost se baca kroz prozor, objašnjava profesor Christian Behrenbruch sklonost ljudi k pseudoznanosti, a ne pomaže ni kad znanost zakaže pa (bolesni) ljudi ostanu bez opcija, piše Guardian o ovom zanimljivom fenomenu. Jednom kad netko počne upotrebljavati znanstveno nedokazane tvari ustrajni su jer žele dokazati da su pravu. Nadalje, ljudi vole obrasce i traže dokaze koji potvrđuju neku teoriju, a ignoriraju dokaze koji je pobijaju. Ljudi su skloni povezivati dvije naizgled povezani stvari, koje zapravo nemaju veze jedna s drugom, a i što manje čovjek zna, potvrđuje iskustvo, to sebe više smatra stručnjakom.
Hrvatska javnost zadnjih je godina izložena poplavi pseudoznanstvenih teorija o alternativnim oblicima liječenja te paranoji zbog navodne onečišćenosti hrane, zraka i vode, koje mediji nekritički šire i populariziraju, smatraju hrvatski znanstvenici. “Na svim našim televizijama, u novinama i na internetu, pseudoznanstvenici nude našoj intuiciji uvjerljiva, ali znanstveno nedokazana i nedokaziva rješenja. Plaše nas trovanjima iz aviona, GMO hranom i zračenjem mobitela, a propagiraju liječenje homeopatijom i bioenergijom, metodama koje nisu zadovoljile nijedno ozbiljno znanstveno testiranje”, tvrde fizičari s Instituta Ruđer Bošković Saša Ceci i Dario Hrupec. T-Portal
Google trenutačno istražuje mogućnost izrade programa koji bi web-stranice na tražilici razvrstao i poredao ne po njihovoj popularnosti, već po istinitosti informacija koje se na tim stranicama mogu naći. Taj softver poslužio bi se tzv. Sefom znanja, ogromnim skladištem informacija koje je Google pronašao na internetu i koje se smatraju (znanstveno) istinitima. Ova ideja posebno je zabrinula konzervativce i sve one koji idu kontra struje, poput ‘stručnjaka’ koji negiraju postojanje klimatskih promjena. Salon