Od tada je zemlja prošla kroz pandemiju koronavirusa, a ubrzo je uslijedila energetska kriza. Zbog toga je, piše BBC, bilo teško dešifrirati kakav je točno bio učinak brexita. Najnoviji podaci sugeriraju udar na gospodarstvo, ali na neke neočekivane načine.

• Trgovina – tvrtke koje trguju s EU suočile su se s novim pravilima, papirologijom i novim provjerama neke robe. Na početku je došlo do pada u količini robe i usluga koju je Ujedinjeno Kraljevstvo izvezlo u EU. Nakon što su riješeni početni problemi opseg izvoza vratio se na razinu prije pandemije, prema službenim podacima. Studija o carinskim klasifikacijama pokazuje da se raznolikost robe koju Britanija izvozi u EU smanjila. Slična je priča i s uvozom, količine su se vratile na razinu prije pandemije. Cijena hrane uvezene iz EU, poput rajčice ili krumpira, porasla, možda čak za 6 posto tijekom 2020. i 2021. A to je sve bilo prije nedavne inflacije. S druge strane, to je domaćim proizvođačima hrane olakšalo pitanje konkurencije; ekonomisti kažu da su možda dobili poticaj od 5 milijardi funti. Trgovinska razmjena nije se oporavila nakon pandemije tako brzo kao u drugim velikim nacijama, postala je manje važna u doprinosu britanskom prosperitetu.
• Trgovinski sporazumi – U tri godine od brexita sklopljen je ukupno 71 trgovinski sporazum, što je brz napredak, ali u većini slučajeva radi se samo o obnavljaju ugovora. Ujedinjeno Kraljevstvo je potpisalo nove ugovore s Australijom i Novim Zelandom. Vode se razgovori s Indijom i članicama transpacifičkog pakta. Traju dulje nego što su se prethodni ministri nadali. Trgovinski sporazumi s nekim od najvećih igrača, poput SAD-a i Kine, i dalje su nedostižni.
• Zapošljavanje – Kao rezultat brexita 330.000 radnika je manje. Sektori kao što su transport, ugostiteljstvo i maloprodaja posebno su teško pogođeni. Nedostatak radnika rezultirao je nestašicama robe (koja se nije mogla dopremiti jer je nedostajalo vozača) i povećanjem računa za kupce. Tportal

Prošle su gotovo tri godine otkako je Velika Britanija napustila EU. Britanski građani očekivali su da će nakon brexita sve biti bolje, ali ta očekivanja nisu ispunjena. Mnogi Britanci se osjećaju prevarenima i većina ih smatra da je napuštanje Europske Unije ipak bila loša ideja. Deutsche Welle

Projekt Brexita postao je poput neke luđakinje zatočene na tavanu, piše britanski Telegraph. Demoniziran, slomljenog duha, zanemaren, nadvija se nad Ujedinjenim Kraljevstvom. Brexit je pretvoren u nacionalnu psihodramu. Vlasti nemaju nikakvog plana za oslobađanje njegova potencijala – na čemu se gradilo kampanju izlaska iz Unije – male tvrtke se guše birokracijom, raspiruju se napetosti u Sjevernoj Irskoj, a izgleda da će biti sve gore. S obzirom na eurofilsko raspoloženje laburista Brexit je nekako oduvijek bio ograničen na vladavinu konzervativaca. Toj se vladavini nazire kraj, a gotovo ništa nije postignuto. Gotovo sedam godina nakon glasovanja na referendumu teška je stvarnost da čak ni oni koji su se zalagali za maksimalno iskorištvanje novih sloboda nikada nisu shvatili kako to točno učiniti. Jutarnji

U Škotskoj su prošloga četvrtka održani redovni izbori za regionalni parlament. 4,2 milijuna Škota izašlo je na birališta, a pobjedu su odnijele Škotska nacionalna stranka (NSP) i Zeleni, koji inače zagovaraju odcijepljenje od Ujedinjenog Kraljevstva. Iako je 2014. održan referendum na kojem se polovica Škota (točnije njih 55,3%) izjasnilo da žele ostati dijelom monarhije u kojoj su više od 300 godina, nova bi škotska vlada mogla u narednom razdoblju ponoviti ga. Iako ga britanski premijer Boris Johnson naziva kao nešto što se javlja “jednom u generaciji”, političke okolnosti su se u međuvremenu promijenile, ponajviše zbog izlaska Britanije iz Europske unije, s čime Škoti izgledno i nisu najsretniji, što pokazuje zastava Europske unije koja je i dalje ostala vijoriti na zgradi škotskog parlamenta. (Telegram)

Iskusni tech analitičar Dario Sušanj za Bug.hr analizira što se nakon Brexita mijenja kod kupovine iz Velike Britanije. Osnovne promjene su povećana procedura i viši troškovi.

Hrvatski kupci će za robu naručenu iz Velike Britanije morati plaćati sva propisana uvozna davanja koja se trenutačno plaćaju na uvoz robe iz trećih zemalja, a to znači troškove carinjenja, PDV-a te trošarina, odnosno posebnih poreza. Zbog opsežnije procedure dostava će trajati dulje, najmanje dodatna dva dana. Jutarnji

Velika Britanija i Europska unija na Badnjak su postigli sporazum kojim su definirali buduće trgovačke odnose. Sporazumom je dogovoreno da neće biti uvedene carine niti kvote, kao i tijesna policijska i sudska suradnja. Puna istina je da će se porasti troškovi trgovine robom jer će izvoznici prolaziti granične provjere, dok većina državljana Britanije više neće moći slobodno putovati Unijom.

Nakon razvoda od EU, Velika Britanija već najavljuje uspostavu vlastitih pravila. Tako neće provoditi Direktivu o autorskim pravima koja se treba početi primjenjivati do 7. lipnja 2021. godine, kao ni EU pravila o zaštiti podataka -GDPR. Umjesto njega, raspravljat će se o zamjenskom rješenju, potpisivanju sporazuma o adekvatnosti između Velike Britanije i EU. Bug…

“Vidim da je Brexit ovih dana ključna tema. Svatko ima nešto pametno za reći o tome. Od bijesnih pokliča „gonite se“, do divljenja suverenističkome nervu kojega su drugi u Europi navodno zaboravili. Spektar ponuđenih objašnjenja širi je od harmonike pijanoga svirca. U toj buci ne čuje se glavni ton koji se ipak može jasno čuti ako se dovoljno pažljivo sluša: i dalje smo nezamislivo povezani” – Velimir Šonje, Ekonomski lab.

Brexit: 12 važnih trenutaka u odnosima EU i UK