Dokumentarna serija Skrivene tajne Jadrana, premijerno prikazana na Viasat Historyju, u četiri epizode otkriva fascinantnu i slabo poznatu povijest Jadrana – od pećinskih crteža starih više od 30.000 godina i najstarije frule stare 60.000 godina do potopljenog naselja u Zambratiji i ratne povijesti Visa. Autori Ivor Hadžiabdić, Lovro Mrđen i Stanislav Bender seriju su razvili uz blisku suradnju sa znanstvenicima, postižući međunarodni uspjeh i potvrdu da Jadran krije univerzalne priče vrijedne svjetske publike. Nacional

Italija je 3. siječnja proglasila isključivi gospodarski pojas u Jadranu, čime je, nakon hrvatskog proglašenja iz 2021., praktički nestao pojas otvorenog mora između dviju država. Time je završeno međunarodnopravno razgraničenje Hrvatske i Italije, potvrđeno ugovorom potpisanim 2022., a važećim od 2024. EEZ državama omogućuje kontrolu ribolova, plovidbe i ekološke zaštite. Stručnjaci ističu da se time otvara prostor za snažniju zajedničku zaštitu Jadrana i održivo upravljanje morskim resursima. Slobodna… Slovenija koja, prema odluci Arbitražnog suda iz 2017. o granici s Hrvatskom, nema pravo proglasiti vlastiti isključivi gospodarski pojas zatražila sastanak… Nacional

Nedavna studija IRB-a i IOR-a otkriva da se duboke vode Jadrana zagrijavaju i zaslanjuju brže od svih predviđanja – promjene očekivane krajem stoljeća događaju se već danas. Temperatura na 1000 m dubine porasla je za 0,8 °C u desetljeću, a salinitet za 0,2 PSU. To remeti ulogu Jadrana kao “termostata” Mediterana, ugrožava opskrbu dubina kisikom te stavlja hladnovodne vrste pred zid, dok tropske invazivne vrste preuzimaju prostor. Znanstvenici upozoravaju da Jadran “trči ispred modela”, a posljedice za ekosustave i obalne zajednice bit će ozbiljne. Nenad Jarić Dauenhauer za Index

Invazivna smeđa alga Stypopodium schimperii, došljak iz Crvenog mora, u rekordnom roku prekrila je dno oko Visa i počela gušiti autohtone vrste. Bez prirodnih neprijatelja i s potencijalno otrovnim spojevima, stvara zelenu pustinju na dnu Jadrana. Znanstvenici su nemoćni, rezervati već zaraženi, a širenje prema ostatku Jadrana djeluje nezaustavljivo. Nada se svodi na čudo – ili barem na alge koje same nestanu, kao što se dogodilo s jednom drugom invazivnom vrstom. Jadran je najhladniji dio Sredozemnog mora i zbog svoje čistoće i bioraznolikosti omiljen među turistima, a ove bi alge mogle učiniti štetu i na tom području, uz gospodarstvo i već spomenute druge vrste. Index

Temperatura mora u Sredozemlju u lipnju dosegnula je rekordnih 26,4 °C, a kod Baleara i Katalonije i preko 31 °C. Jadran također bilježi sve toplije more, s ljetnim “trideseticama” koje postaju nova normalnost. Stručnjaci upozoravaju da bi i bez novih emisija CO₂ zagrijavanje mora potrajalo. Zatvorenost Mediterana dodatno ubrzava promjene. Za ublažavanje posljedica ključno je racionalno trošenje energije i prelazak na obnovljive izvore. HRT

Mramornica, biljojed iz Indijskog oceana, istiskuje domaće vrste i narušava biljni svijet, dok atraktivna, ali otrovna vatrenjača dodatno ugrožava bioraznolikost. Stručnjaci upozoravaju da se ove ribe brzo šire, potičući “tropikalizaciju” Mediterana. Klimatske promjene mijenjaju i kopnene ekosustave — ugrožene su čak i uobičajene vrste poput hrasta lužnjaka. Ograničenje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C sve je manje realno, a more i šume kakve poznajemo možda postaju prošlost. Index

Znanstvenici s IRB-a, predvođeni dr. sc. Ivicom Vilibićem, upozoravaju na sve češće obalne poplave i izvjestan porast razine Jadranskog mora, posebno na južnom i srednjem dijelu. Do sredine stoljeća more bi moglo narasti 20–30 cm, a do kraja i do pola metra, ponajviše zbog topljenja ledenjaka i zagrijavanja oceana. Projekt Glomets istražuje i meteorološke cunamije – razorne valove uzrokovane atmosferskim poremećajima, koji bez praćenja mogu ozbiljno ugroziti obalu. Sjeverni Jadran zasad prolazi nešto blaže, ali ni on neće ostati suh. tportal

More uz obalu sjevernog i središnjeg Jadrana ovih je dana postalo živozelene boje zbog masovnog cvjetanja algi, vidljivog čak i iz svemira. Copernicus je objavio satelitske snimke, a znanstvenici upozoravaju na rizike za morski život, ribarstvo i turizam. Cvjetanje potiču klimatske promjene, toplije more i oborine koje donose hranjive tvari iz rijeka, osobito Poa. Fenomen je prirodan, ali sve češći i intenzivniji, a njegovo praćenje i upravljanje ključni su za zaštitu okoliša i gospodarstva. Hrvatski istraživači izlaze na teren kako bi utvrdili razmjere i posljedice. Index

Analiza kvalitete mora iz 2023. pokazuje da cak 99,1% lokacija za kupanje u Hrvatskoj imaju izvrsnu čistoću mora, što Hrvatsku stavlja na prvo mjesto u usporedbi s ostale četiri mediteranske zemlje, Grčkom, Španjolskom, Italijom i Francuskom. HRT