Na indonezijskom otoku Sulawesi otkriven je najstariji poznati primjer špiljske umjetnosti – otisak ruke star najmanje 67.800 godina. Riječ je o negativnom otisku čiji su prsti naknadno oblikovani poput kandže, što upućuje na ranu simboličku i kreativnu misao Homo sapiensa. Otkriće dovodi u pitanje eurocentričnu teoriju o nastanku umjetnosti i sugerira da su ljudi složeno simboličko ponašanje razvili znatno ranije i izvan Europe. Nalaz ima i važne implikacije za razumijevanje ranih ljudskih migracija prema Australiji. BBC, Index

Novo istraživanje sugerira da neandertalci nisu izumrli u nagloj katastrofi, nego su se tijekom tisućljeća genetski stopili s Homo sapiensima kroz česta križanja. Umjesto da ih naši preci istisnu ili istrijebe, neandertalska je populacija postupno “apsorbirana”, a njihov DNK razrijeđen unutar ljudskog genoma. Model istraživanja pokazuje da su migracije i miješanje gena mogle biti ključan mehanizam njihova nestanka kao zasebne vrste. Tragovi neandertalskog nasljeđa i danas su prisutni u ljudima, osobito Europljanima, te utječu na zdravlje i niz bioloških osobina. IFL Science

Neandertalci nisu bili samo teški grubijani koji mumljaju, već inteligentna i osjetljiva bića sposobna za složenu komunikaciju. Neki eksperimenti, poput BBC-ova “neandertalskog glasa visokog tona”, daju karikirane rezultate, no znanstvena istraživanja govore drugačije. Analize lubanja i sluha pokazuju da su mogli proizvoditi i razumjeti govor sličan ljudskom, s rasponom sluha gotovo jednakim Homo sapiensu. Vjerojatno su govorili slično nama, iako s jednostavnijom sintaksom, manjim brojem funkcionalnih riječi i manje raznolikim zvukovima. Raspon njihovog sluha bio je sličan Homo sapiensu, a govor im je omogućavao prenošenje značenja, emocija i društvenih veza. Iako ne znamo kada je nastao složeni jezik, jasno je da su Neandertalci aktivno sudjelovali u kompleksnom društvenom i kulturnom životu svog vremena. IFL Science

U ovome razdoblju godine često ljudi pate od nesanice, a za to su “krive” upravo neke od stvari koje ga čine tako privlačnim – duži dan i više temperature. Ovaj uzrok nije tako banalan, barem to smatraju znanstvenici jer, kako tvrde, ova naša osjetljivost ima svoje uzroke u dalekoj prošlosti. Dio našega evolucijskog naslijeđa je upravo kod upisan u naš DNK koji smo naslijedili od predaka koji su živjeli po špiljama, u kojima je bilo mračno i hladno kada bi se ugasilo ognjište. Takvi su uvjeti tisućama godina uvjetovali ljudskome mozgu da proizvodi melatonin, hormon sna, koji osigurava kvalitetan odmor. Ako je prevruće i ako nam je tjelesna temperatura previsoka, melatonin ne može sniziti temperaturu, i to nam otežava ne samo zaspati, već i spavati cijelu noć. Green

Slikarije na zidovima pećine u Indoneziji stare 44.000 godina – najstarija dosad zabilježena priča