U Novom Mestu ubijen je 48-godišnji muškarac, što je izazvalo politički potres i nove rasprave o integraciji Roma u Sloveniji. Premijer Robert Golob prihvatio je ostavke ministara pravosuđa i policije, ali ne i vlastitu, dok se opozicija sprema iskoristiti tragediju pred izbore. Problem kriminala i socijalne isključenosti Roma vuče se desetljećima, a pokušaji integracije dali su rezultate samo u Prekmurju. Dolenjska ostaje simbol neuspjele politike, gdje siromaštvo, nejednakost i politički populizam zajedno oblikuju zapaljivu mješavinu društvenih tenzija. Bojan Stilin za tportal

Slovenija je legalizirala marihuanu za osobnu upotrebu, dopuštajući do 150 grama i četiri biljke po kućanstvu. Pridružila se zemljama poput Njemačke, Malte i Luksemburga koje već imaju slične zakone. Iako komercijalna prodaja ostaje zabranjena, diljem Europe raste broj država koje dekriminaliziraju kanabis, dozvoljavaju kućni uzgoj ili toleriraju kanabis klubove. Nizozemska i Španjolska prednjače u “sivoj zoni”, dok Francuska, Hrvatska i druge i dalje strogo zabranjuju rekreativnu upotrebu. Švicarska bi mogla biti sljedeća koja će legalizirati pod državnim nadzorom. tportal

Dok je 1995. bila na 45,2% prosjeka EU-a, a Slovenija na 76,6%, danas su brojke znatno bliže: Hrvatska na 76,6%, Slovenija na 91,8%. Međutim, dugoročni napredak Hrvatske ovisit će o provođenju reformi u pravosuđu, javnoj upravi i obrazovanju te privlačenju investicija. Iako Slovenija ima prednosti poput razvijenije industrije, visoki porezi i spora podrška inovacijama koče njezin rast. S trenutnim tempom, Hrvatska bi mogla sustići Sloveniju za 15 do 20 godina. Do tada, šale na račun Slovenije ostaju sigurna opcija. Lider

Chemnitz, bivši “Karl-Marx-Stadt”, uz moto “C the Unseen” oživljava industrijsku povijest i DDR-ovu ostavštinu kroz 150 projekata, poput priče o kultnim garažama. S druge strane, Nova Gorica i Gorizia simboliziraju suradnju bivših suparnika uz moto “Borderless”, povezujući slovensku i talijansku stranu nekada podijeljenog grada. Oba grada slave različitost, povijesne prijelome i zajedništvo kroz bogat kulturni program. DW

Slovenska Vlada i sindikati potpisali su granski kolektivni ugovor koji predviđa povećanje plaća koji se tiče osnovice plaća u javnom sektoru sve do 2028. godine. Sustav plaća javnog sektora primjenjuje se na cijeli javni sektor, a povećanje plaća odnosi se na oko 190.000 zaposlenih u javnom sektoru. Procjene su da će osnovne plaće javnih službenika prosječno rasti za 19 posto, što u prosjeku znači povećanje za 380 eura bruto, piše RTVSlo, a prenosi Večernji list. Stopa nezaposlenosti iznosi 4,5 posto (podaci za 2023. godinu). Zemlja je to koja se redovito rangira među one s najvišom kvalitetom života u svijetu, ima kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, visoku stopu obrazovanja, kao i snažnu socijalnu politiku. Poslovni

Smješten u srcu Saske, Chemnitz je grad bogate industrijske povijesti, a često ga se naziva i “Manchesterom Saske” zbog važne uloge koju je imao u industrijskoj revoluciji. Sam Chemnitz poznat je po svojim povijesnim znamenitostima, od zgrada u art nouveau stilu do sovjetskih spomenika poput onog posvećenog Karlu Marxu, a koji stoji kao podsjetnik kompleksnoj povijesti grada. Sljedeće godine posjetitelji će imati priliku istražiti grad koji je sviju industrijsku prošlost pretvorio u platformu za umjetničko izražavanje. Garaže u kojima su nekoć stajali strojevi sada su pretvorene u kreativne prostore, a u gradskim parkovima održavat će se festivali, koncerti i izložbe. Dok se Chemnitz fokusira na otkrivanje skrivenog, zajednička titula za Novu Goricu u Sloveniji i Goriziju u Italiji predstavlja proslavu jedinstva koje prelazi granice. Gradovi u sljedećoj godini žele postati simbol rušenja barijera, i metaforičkih i doslovnih. Ovdje se spajaju dvije nacije i nekoliko kultura, kod rijeke Soče i Alpi. Forbes

Njihov uspjeh rezultat je učinkovite politike gospodarenja otpadom koja uključuje visoke stope recikliranja, kompostiranja i termičke obrade. Zajedničkim naporima države, općina i stanovništva uspješno su implementirane EU direktive i propisi. Složenost terena i veliki broj općina, od kojih se 12 smatra urbanima, predstavljali su značajan izazov u provedbi direktiva. Međutim, slovenska ljubav prema prirodi i organiziranost omogućili su prevladavanje tih izazova i uspješnu primjenu propisa. Već nekoliko godina odlažu samo oko 6 posto komunalnog otpada na odlagališta. Ostatak otpada je recikliran, kompostiran ili spaljen za dobivanje energije. Zgradonačelnik

Kad je otvorena u rujnu 2021. godine, ljubljanska galerija suvremene umjetnosti “Cukrarna” privukla je pozornost struke: i one umjetničke, i arhitektonske ali i šire javnosti. Malo tko nije čuo za projekt obnove nekadašnje tvornice šećera u koju se smjestio umjetnički program i Ljubljanu uvjereno upisao na europsku mapu suvremenih galerija. Veliku je pozornost privukao i arhitektonski projekt s potpisom renomiranog slovenskog ureda Scapelab. Iza njih stoji već niz zamijećenih ostvarenja na različitim područjima arhitektonskog i urbanističkog oblikovanja, a projektom Cukrarne podcrtali su nepobitnu činjenicu da se u slovenskoj arhitekturi unatrag desetak godina događa nešto izuzetno zanimljivo, da se Ljubljana razvija u autentični europski grad u kojem se uređuju i proširuju javni prostori te se prilagođavaju potrebama čovjeka. Express

Osim što se zadnjih dana puno priča o rastu cijena u Hrvatskoj, po špeceraj u Sloveniju sada je zgodnije i zbog ulaska u schengenski prostor. Granični prijelazi su pusti, pokraj njih se prolazi glatko, bez zastajkivanja. Uglavnom, odlazak u šoping u Sloveniju sada je puno lakši i brži; do prvih većih supermarketa iz Zagreba treba samo 35 minuta. Koliko smo čuli od kupaca iz Hrvatske, najviše se dolazilo upravo po sokove, tjesteninu, ulje, brašno, grickalice i slatkiše. Od mesa su to uglavnom bili suhomesnati proizvodi, a u nekim se trgovinama isplati se kupovati i sir, tunu te maslinovo ulje. Index

Slovenija je prije 16 godina uvela euro. I tada i sada tamošnju nacionalnu udrugu potrošača (Zveza potrošnikov Slovenije – ZPS) vodi Breda Kutin. “Situacija u kojoj se Hrvatska nalazi uoči uvođenja eura znatno je složenija od one koju je imala Slovenija. Puno je problema s cijenama energenata i hrane, a koliko vidimo iz daljine, neke su cijene nerazmjerno porasle još prije uvođenja eura. To će svakako biti izazov za Hrvate jer će vidjeti što je kod vas skuplje, a što jeftinije u usporedbi s drugim zemljama”, pojašnjava Kutin. Na pitanje što je najviše poskupjelo, a što najviše pojeftinilo u Sloveniji nakon uvođenja eura Kutin kaže: “Definitivno je najviše pojeftinila tehnička roba. Što se tiče malih stvari kao što su kava i parking, one su definitivno otišle gore. I frizeri, oni su poskupjeli 2-3 puta.” Slobodna