Kvaliteta zraka u Hrvatskoj varira između čistih otoka i opterećenih urbanih središta, gdje su lebdeće čestice (PM10 i PM2,5) i dušikov dioksid i dalje kritični izazovi. Glavni uzročnici onečišćenja su promet, industrija te ložišta na kruta goriva, uz sve veći utjecaj klimatskih promjena. Kako bi se rasvijetlili ovi problemi, u srijedu, 25. veljače 2026. u 11 sati, održat će se besplatni online okrugli stol putem ZOOM-a, pozivaju vas iz Zgradonačelnika.

Onečišćenje zraka i dalje je ozbiljan zdravstveni rizik u Hrvatskoj, osobito zbog lebdećih čestica PM10 i benzo(a)pirena u kontinentalnim i industrijskim područjima poput Zagreba, Siska, Slavonskog Broda i Kutine, ponajviše zimi zbog ložišta i prometa. Prekoračenja prizemnog ozona bilježe se u većim aglomeracijama, dok je priobalje uglavnom pošteđeno. Iako se kvaliteta zraka od 2013. postupno poboljšava, napredak je prespor. Dugotrajna izloženost finim česticama 2023. se povezuje s oko 2886 prijevremenih smrti. Večernji

Lebdeće čestice, ili PM, složena su mješavina krutih čestica i kapljica tekućine koje se nalaze u zraku. Njihov sastav varira, a mogu sadržavati prašinu, prljavštinu, čađu, dim, metale i razne kemijske spojeve. Neke su dovoljno velike da ih vidimo, poput dima ili prašine, dok su druge toliko sitne da su vidljive samo pod elektronskim mikroskopom. Kratkotrajna izloženost visokim koncentracijama može uzrokovati trenutne simptome poput iritacije očiju, nosa i grla, kašlja, a dugotrajna kronične bolesti. Prvi korak u zaštiti je informiranost. Redovito pratite Indeks kvalitete zraka (AQI) putem lokalnih i globalnih servisa poput stranice IQAir. Ako je zrak nezdrav, savjetuje se ograničeno vrijeme boravka na otvorenom, posebno osjetljivim osobama, a i zdrave osobe bi mogle početi osjećati simptome. Preporučuju se i maske, i to certificirane respiratorne. 24 sata

Samo sedam zemalja, uključujući Australiju i Island, ispunilo je standarde WHO-a za kvalitetu zraka 2024., dok su Čad i Bangladeš bili najzagađeniji. Prosječna razina PM2.5 u Čadu bila je čak 91,8 mg/m³, dok je Indija imala 12 od 20 najzagađenijih gradova. SAD je ukinuo globalno praćenje kvalitete zraka, što je težak udarac borbi protiv smoga, osobito u Africi. Klimatske promjene i šumski požari dodatno pogoršavaju situaciju, a stručnjaci upozoravaju da će bez pouzdanih podataka borba za čist zrak biti još teža. tportal

Zrak u Zagrebu opet je opasan za zdravlje s AQI indeksom iznad 150. Glavni krivci su mala kućna ložišta i prekogranično zagađenje. Iako se kvaliteta zraka dugoročno poboljšava, problem ostaje ozbiljan jer onečišćenje zraka godišnje ubije više ljudi nego cigarete. Grad i država planiraju mjere poput energetske obnove zgrada, modernizacije prometa i javnog prijevoza i poticanja obnovljivih izvora energije. Zagreb uvodi senzore za bolji nadzor i provodi edukaciju građana. EU direktiva s novim standardima do 2030. ključna je za daljnji napredak. Index… problem komentiraju i na Forumu.

U Europi prema procjenama Europske agencije za okoliš od istog uzroka umre oko 300.000 stanovnika. Čak 96 posto Europljana koji žive u gradovima izloženo je koncentracijama lebdećih čestica koje su iznad razine definirane u smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije. U 2023. pod najvećim pritiskom onečišćenja zraka lebdećim česticama kod nas bili su Zagreb, Slavonski Brod, Sisak i Kutina. Jedan od glavnih izvora onečišćenja zraka je promet. U ljetnim mjesecima to nije toliki problem jer nema grijanja, a i emisije iz prometa su značajno manje nego zimi. Ministarstvo zaštite okoliša pokrenulo je program od 220 milijuna eura, kojim će financirati projekte za vozila s nultim emisijama za one koji rade veliku kilometražu. N1

Na što je upozorio Državnog hidrometeorološkog zavoda uz preporuku građanima da razmisle o smanjenju intenzivnih aktivnosti na otvorenom ako osjete simptome poput nadražaja očiju, kašlja ili grlobolje. No nisu samo pluća na udaru lošeg zraka, lebdeće čestice su štetne i za kardiovaskularni sustav. Ključne onečišćujuće tvari koje značajno utječu na zdravlje su lebdeće čestice promjera manjeg od 2,5 i 10 mikrometara (μm), poznatije kao PM2,5 i PM10, potom dušikov dioksid (NO2) i prizemni ozon (O3) – svi su povezani s razvojem hipertenzije, kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, ali i karcinoma. Jutarnji, DHMZ redovito izvještava o kakvoći zraka,detaljnije informacije ovdje. Ovaj problem komentiraju na Forumu. Fotka linkana s Huffington posta