Teško je odvagnuti što je gore: da u Vladi ozbiljno misle kako je nestranački menadžer rješenje problema u državnoj tvrtki ili da se samo pokušavaju javnosti zamazati oči. Hoće li na čelu Hrvatskih šuma, HEP-a ili Hrvatskih željeznica biti osoba sa stranačkom iskaznicom ili bez nje, potpuno je nevažno dok se ne ostvari bar deset važnijih stvari, kaže Miodrag Šajatović za Lider, nabrojivši koje: Najprije bi Vlada trebala donijeti viziju razvoja zemlje do 2035. Onda bi trebala nova industrijska strategija. Pa onda, prema OECD-ovim smjernicama, određivanje financijskih i nefinancijskih ciljeva HŠ-ova poslovanja. Koji ‘moraju biti precizni, mjerljivi i kvantitativno izraženi, a srednjoročni i godišnji planovi javno objavljeni‘. Tek tada ima smisla tražiti novog šefa Hrvatskih šuma…

Bude li Nediljko Dujić smijenjen s pozicije predsjednika Uprave, a postavljen čovjek Domovinskog pokreta, nije sigurno da će se išta promijeniti jer ni dosadašnji revizorski nalazi Državnog ureda za reviziju koji su upozoravali na nepravilnosti ni AZTN-ovo pokretanje postupaka protiv HŠ-a nisu za sada dali konkretne rezultate. Nedavno je Dujić rekao da je u HŠ uveo transparentnost, no tek nakon nalaza revizije i AZTN-ovih postupaka. Ako ima kriminala u HŠ-u, dosad nitko za njega nije odgovarao. Edis Felić za Lider donosi detalje.

Ilko Ćimić, kojemu je hobi smjenjivanje ministara svih boja, pozabavio se malo i Hrvatskim šumama (kažu na Forumu uz citate i linkove). Bivši ministar Josip Dabro izjavio je da su Hrvatske šume leglo kriminala, optuživši bivšu i sadašnju upravu za pogodovanje kupcima i namještanje cijena trupaca daleko ispod tržišne vrijednosti. Iako je državna revizija 2021.–2022. razotkrila nepravilnosti, ključni akteri poput Nediljka Dujića i dalje su na pozicijama. Revizija otkriva dogovore između uprave i kupaca, što je dovelo do ogromnih gubitaka za državnu tvrtku. HDZ-ovi dužnosnici tvrde da ništa nisu znali, unatoč javnom nalazu revizije i sudskim procesima. Hrvatske šume tek su 2023. obećale raditi u skladu sa zakonom. Index

Hrvatske šume, tvrtka koja upravlja šumskim bogatstvom Hrvatske, našla se u središtu novih optužbi za korupciju. Iako financijski izvještaji ukazuju na stabilno poslovanje, istrage o malverzacijama s drvnom građom bacaju sjenu na ovu državnu tvrtku. Dok se političari prepucavaju oko odgovornosti, građani se pitaju tko zapravo profitira od naših šuma – građani ili pojedinci? Sažetak: Hrvatske šume su profitabilne, ali optužbe za korupciju i loše upravljanje bacaju sumnju na poslovanje ove tvrtke. Istrage su u tijeku, a politička borba za utjecaj na upravljanje šumama se nastavlja. tportal

Hrvatske šume će omogućiti tvrtkama koje imaju ugovore o kupoprodaji trupaca za 2024. godinu, a iskoristili su 100 posto dodijeljenih im kvota, povlačenje dodatnih 10 posto, stoji u odluci HŠ-a o hrastovim trupcima koji su bili zahvaćeni olujom. Ljetos su Ivić Pašalić iz HUP Udruge drvne i papirne industrije te šef HŠ-a Nediljko Dujić preko medija vodili žestoku prepirku o načinu prodaje trupaca, a posebno se postavilo pitanje o novoj, golemoj količini nastaloj u sanaciji nakon nevremena. „Hrvatske šume ipak su popustile drvoprerađivačima“, objavio je Poslovni dnevnik izvještavajući o tom javnom pozivu. Na upit Forbesa, iz Uprave HŠ-a su pak odgovorili da “nije riječ ni o kakvom popuštanju ijedne strane drugoj jer nam je svima cilj, i šumarima kao i drvoprerađivačima, sanirati stanje uz što manje štete”.

Hrvatske šume: Odgovornim ponašanjem možemo spriječiti čak 9 od 10 šumskih požara

Vijesti o pokojnim stablima na javnim površinama diljem Hrvatske redovite su u medijima te nerijetko izazovu bijes javnosti. Prednosti zelenih oaza u gradovima višestruke su i dobro poznate stoga ne čudi da su građanima stabla bitna. Drveća smanjuju temperaturu u urbanim sredinama i tako ljeti spašavaju od vrućina, a njihova prisutnost blagotvorno djeluje na mentalno zdravlje. Unatoč tome, ono se u gradovima diljem Hrvatske s javnih površina nerijetko uklanja u sklopu raznih projekata obnove/rekonstrukcije, često financiranim novcem Europske unije (koja potiče načela održivosti). Krajobrazni arhitekti i inženjeri šumarstva popisuju stabla, označavaju ona bolesna i predviđaju ih za rušenje. Međutim, sijeku se i ona stabla koja nisu na tom popisu. U ime razvoja nestaju zelene površine, pa i cijele šume, dok one preostale zbog lošeg održavanja ne zadovoljavaju potrebne funkcije. Faktograf

Od požara ove godine sačuvali smo 94% više hekatara šuma nego prethodnih godina, a iz Hrvatskih šuma ističu kako je kampanja “Nemar je prva iskra” urodila plodom. Zabilježena su čak 203 požara manje nego prošle godine. Pogledamo li rekordnu 2017. godinu u kojoj je opožareno čak 48.449 ha šume, ove sezone uspjeli smo požare suzbiti na samo 1.049 ha. Svi ovi podatci pokazuju kako je nužno informirati građane o pravilnom postupanju u prirodi, kao i nastaviti provoditi protupožarne aktivnosti cijele godine – rekli su iz Hrvatskih šuma, ovim putem izrazivši veliku zahvalnost građanima. Green

Stručnjaci procjenjuju da su čovjek i njegov nemar glavni uzrok čak 90 posto požara pa Hrvatske šume kampanjom žele osvijestiti građane i turiste o njihovoj ulozi u očuvanju prirode, imovine i ljudskih života od razornih učinaka vatre. Protagonisti promotivnih spotova su obični ljudi čije se nesmotrene radnje često mogu vidjeti u stvarnosti, a posljedica im je požar s katastrofalnim ishodom. Hrvatske šume ističu da pokupljen opušak, staklo bačeno u smeće ili plamen ugašen do kraja često mogu značiti više od cijelog niza protupožarnih mjera. Index

Hrvatske šume otkupljuju žir hrasta lužnjaka i kitnjaka, planirani trošak iznosi čak 34 milijuna kuna