TikTok, Temu i Huawei nisu samo komercijalne aplikacije i platforme – često su u fokusu sumnji da djeluju i kao alati kineske obavještajne mreže. Zapadne zemlje ih sve češće tretiraju kao sigurnosne prijetnje, što potvrđuju i crne liste te zabrane u institucijama. Europska izvješća i konkretni slučajevi (npr. napad na nizozemsku vojnu mrežu) upozoravaju na kinesku kibernetičku špijunažu. No, slično čine i druge sile – SAD, Izrael, Rusija – jer je ulog prevelik: prevlast u novom ekonomskom poretku. SOA također štiti nacionalne ekonomske interese.

Stručnjaci poput Vlatka Cvrtile i Bona Marjanovića navode primjere – od spašavanja Podravke od krivotvorene Vegete do savjetovanja privatnih firmi da se ne upuste u sumnjiva partnerstva. Krađa baza podataka, hakiranje, lažne tvrtke, slanje stručnjaka pod krinkom studenata – sve su to metode gospodarske špijunaže koje koriste (i trpe) mnoge države. Neki obavještajci čak i doslovno “osnivaju” tvrtke. Multinacionalke poput Shell-a, Toyote ili Motorole imaju svoje obavještajne odjele, često oblikovane prema uzoru na državne agencije. Prikupljaju tržišne, tehnološke i konkurentske informacije, a neke – poput CIA-e – investiraju u startupe kako bi bile u toku s tehnološkim razvojem. Lider

Karlo (28) je od sredine do kraja 2020. godine operirao po Zagrebu tražeći nezaključane automobile na ulici iz kojih je onda krao vrijedne stvari. Među njima je pronašao i nezaključani auto supertajnog agenta te mu ukrao torbu s dokumentima, među kojima su se nalazile i tri kartice za ulaz u strogo štićeni objekt Ureda VNS-a u Jurjevskoj ulici. Time je privukao pozornost tajnih službi koje su se s policijom ozbiljno primile posla te mu vrlo brzo ušle u trag. Iako je Karlo, koji inače radi kao konobar, na kraju otkriven, osuđen na dvije godine zatvora, problematičan je i slučaj neodgovornog tajnog agenta koji je nezaključavanjem automobila i ostavljanjem povjerljivih dokumenata “na izvolte” ugrozio i nacionalnu sigurnost. Danica

Najspornijim se može činiti prijedlog da postojeći Centar za kibernetičku sigurnost potpadne pod SOA-u i da se SOA definira kao središnje državno tijelo za kibernetičku sigurnost. Time se sugerira micanje nadzora iz javne sfere i premještanje u tajni obavještajni sektor. Za sudionike rasprave neobično je što je predlagatelj zakona Ministarstvo hrvatskih branitelja, a ne MUP ili Ministarstvo znanosti, što predlagači opravdaju da je ministar branitelja potpredsjednik Vlade zadužen za nacionalnu sigurnost i da je nacrt radila međuresorna skupina. No, dodatni je problem što su nisu objavljena imena članova te radne skupine čime je prekršen jedan drugi zakon, Zakon o pravu na pristup informacijama, ističu stručnjaci. Novilist

Ako očekujete ili tražite javni natječaj kako biste postali SOA-in operativac ili zaposlenik, budite sigurni da ga nećete pronaći. SOA nema obavezu provoditi javne natječaje pa se stoga možete javiti za posao pod njihovim krovom isključivo putem njihovih internetskih stranica. Rad u SOA-i nije običan posao i zato SOA stalno poziva sve zainteresirane osobe da se jave za kandidacijski postupak. Radno iskustvo nije potrebno, ali nije ni prepreka. Svi kandidati čija stručnost i kompetencije odgovaraju trenutnim potrebama SOA-e bit će pozvani na testiranje. Ako se odluče za vas, prvo će vas pozvati na temeljito testiranje. Nužno je znati da će vaš život biti podvrgnut temeljitoj provjeri koje, vjerojatno, nećete biti ni svjesni. Glas Podravine

Omera Mahdija je u proljeće 2020. Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) proglasila prijetnjom za nacionalnu sigurnost RH, a Ministarstvo unutarnjih poslova na temelju te procjene, koja mu do danas nije obrazložena, oduzelo ranije dodijeljen azil te mu naredilo da napusti Europski gospodarski prostor. I sve to nakon što je odbio postati doušnik SOA-e sa zadatkom odavanja informacija o drugim izbjeglicama. Strahujući od deportacije u Irak, zemlju u kojoj mu, kako su to upozorile i međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava, prijeti smrt ili mučenje, Omer je u međuvremenu otišao iz Hrvatske. Sada s partnericom Tajanom Tadić živi u Berlinu, gdje čeka na odobrenje tamošnje međunarodne zaštite. Nakon što je odbijena njihova žalba na raniju presudu zagrebačkog Upravnog suda, kao i zbog svega što su preživjeli, Tajana i Omer nedavno su podigli zajedničku tužbu Ustavnom sudu RH. Novosti

Tijekom prošle godine Centar za kibernetičke tehnologije Sigurnosno-obavještajne agencije potvrdio je 12 državno sponzoriranih kibernetičkih napada na ciljeve u Republici Hrvatskoj. Državno sponzorirane kibernetičke napade organiziraju nalogodavci iz pojedinih država, a pri tome posredno ili neposredno koriste različite organizirane aktere za provođenje napada. Ovi napadi su usmjereni prema pažljivo odabranim ciljevima, koji su prethodno dobro proučeni, a izvršavaju ih državno sponzorirane kibernetičke grupe koje su usko povezane sa sigurnosno-obavještajnim sustavima pojedinih država. Ovakvi napadi u prvom redu ciljaju države članice EU-a i NATO-a, među kojima je i Hrvatska. Osnovni im je cilj onesposobljavanje i oštećenje mrežnih i informacijskih sustava od važnosti za ključne društvene i gospodarske procese, kao i nanošenje štete ugledu napadnutih zemalja. Bug

Novo izvješće SOA-e u 14 poglavlja iznosi stav da je Hrvatska sigurna i stabilna demokracija, a također se bavi pandemijom koja je utjecala na prošlu godinu. Tako smatraju da su zbog pandemije porasli ektremizam i radikalizam zbog nepovjerenja prema institucijama te raznih teorija zavjere koje su se plasirale. Po izvješću je mogućnost terorizma mala, a spominje se slučaj iz 2020. kad je psihički bolestan pojedinac izveo napad na Markov trg. Spominju ugrozu od velikosrpskog ekstremizma te islamskog radikalima, a veća su prijetnja kibernetički napadi. Tportal

“S obzirom na to da se smatra jednim od najvažnijih filmova o holokaustu, prikazivanje ovog filma – iako mali korak za čovječanstvo – veliki je korak za Hrvatsku”, piše Slavenka Drakulić o prikazivanju filma Šoa na HTV-u. Drakulić je osobno upoznala najpoznatijeg bjegunca iz Auschwitza Rudolfa Vrbu, autora jednog od tri ključna dokumenta o tom logoru smrti.

Robert Kopal izjavio je da SOA nije u Sloveniji snimala ljude koji su sudjelovali u arbitraži niti je hrvatska vlada pokušala utjecati na to da se spriječi objava priče o hrvatskom špijunu i arbitraži. SDP-ovac Joško Klisović stavio je stvari na svoje mjesto: “Eskalacija sukoba, uključujući povlačenje veleposlanika na konzultacija, neće doprinijeti razrješenju ovog slučaja, ako on uopće postoji. Nisam siguran da taj slučaj postoji”. Ilko Ćimić komentira kako se “u posljednja dva mjeseca SOA našla u nizu afera koje dokazuju ne samo nesposobnost, nego i očigledan kaos u radu hrvatske obavještajne službe koja je godinama pod optužbama za političko kadroviranje”.

Hrvatska vlada je preko posrednika pokušala spriječiti objavljivanje informacije da hrvatska Sigurnosna obavještajna agencija stoji iza prisluškivanja razgovora slovenskog suca i agenta u arbitražnom procesu, objavili su slovenski POP TV i portal 24ur (dio iste medijske kuće). Pišu da je taj posrednik bio Ivan Tolj, predsjednik uprave Večernjeg lista. 24ur.com je prošli tjedan objavio da je operativac SOA-e Davor Franić prisluškivao komunikaciju između slovenskog predstavnika u Arbitražnom sudu za međudržavne sporove Jerneja Sekolca i slovenske zastupnice pred sudom iz Ministarstva vanjskih poslova Simone Drenik iz srpnja 2015. godine.