Mali grad tražio je jeftin i ekološki održiv objekt u prirodi. Dobili su vidikovac od odbačenih kontejnera

Lupiga donosi reportažu iz Banije. Pitali su ljude kako je živjeti u kontejnerima: Zajebano, da vam pravo kažem, kao iz topa će domaćini. Ljeti nepodnošljivo vruće, zimi nepodnošljivo hladno. Ljeti gledaju da borave u dvorištu što je duže moguće, jer u kampici i kontejneru se za vrućih dana nije moglo biti. ‘Ipak, to nam je bilo kao hotel A kategorije nakon tih tjedan dana što smo bili u autima. Ali tako je moralo biti, mi nismo mogli napustiti naše imanje, zbog blaga’, prisjeća se Čedomir. Pod “blagom” misli na krave, ovce i svinje. Njihova egzistencija uvelike ovisi upravo o tome jer drugog izvora prihoda u napuštenoj i zapuštenoj Baniji odavno gotovo da ni nema.

Iz Ravnateljstva civilne zaštite svima na području pogođenonom potresom uputili su obavijest da se zahtjev za dodjelu kontejnera može podnijeti isključivo na adresu e-pošte “stozerpetrinja@gmail.com” ili telefonski broj 098 1818 986. Također su u priopćenju pojasnili da je odabrana domena gmail zbog sigurnosnih razloga i mogućnosti otvaranja na više računala što je već potaknulo polemike u medijima i društvu. Nejasno je kako će se prijaviti oni koji nemaju telefonske linije ili internet. Vjerojatno opet trudom volontera na terenu. HRT

Hrvat Velibor Krpan za kormilom najvećeg broda za prijevoz kontejnera na svijetu

Riječka je luka prošle godine zauzela tek četvrto mjesto u kontejnerskom prometu u konkurenciji najvećih luka na sjevernom Jadranu. Uvjerljivo na prvom mjestu po učinku nalazi se Kopar sa 674.033 TEU-a, ispred Trsta (476.507) i Venecije (456.068). Riječka luka povećala je promet za 14 posto u odnosu na 2013. godinu, ali je njezin kontejnerski terminal na Brajdici ostvario je promet od tek 149.838 TEU-a. Net