Nezamisliva mi je ideja skupog rušenja objekta (primjer ideja da se sruši Dom sportova) koji je prekapacitiran jer ga koristi velik broj mladih, a da se pritom ne osigura zamjena. Arhitekti bi trebali imati na umu da im nije zadaća graditi zgrade, nego stvarati prostor za ljude. Odnos potreba i potražnje je poremećen, što se vidi i u slučaju trgova. Čini se da prestaje biti bitno kakve su potrebe građana. Trg treba zadovoljavati potrebu za druženjem, no danas se na njega gleda isključivo kao na prostor koji se komodificira i donosi nekakvu dobit, koja se potom ne ulaže u obnavljanje tog prostora, nego odlazi u nepoznatim smjerovima, kaže Sonja Leboš, kulturna i urbana antropologinja, u vrlo zanimljivom intervjuu za Novosti.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Industrijska konoplja ne treba tretiranje pesticidima, odlična je za izolaciju, odbija vlagu i plijesan, a dok raste na parcelama, smanjuje emisije ugljičnog dioksida, i to dvaput više nego drveće. Građevinski materijal izrađen od konoplje u kombinaciji s vapnom očito je rješenje za građenje s niskim ugljičnim otiskom i pozitivnim utjecajem na klimu. Naime, konoplja tijekom uzgoja može apsorbirati do 15 tona CO2 po hektaru, kroz fotosintezu, što je dvaput više od šume koja raste na istoj površini. Prema procjenama, na globalno tržištu do 2028. godine očekuje se rast proizvodnje građe od konoplje za 16% godišnje, a ukupno globalno tržište za zelene građevinske materijale do 2026. godine moglo bi dosegnuti vrijednost od 390 milijardi eura. Green
U blizini Zagreba gradi se prva hrvatska kuća nulte emisije, Wienerberger Net Zero, koja će godišnje emitirati samo 1,01 kg CO₂ po kvadratu. Izgrađena je Porotherm IZO Profi opekom s integriranom izolacijom, bez potrebe za mortom ni dodatnim slojevima. Kuća koristi isključivo obnovljive izvore energije, a zadovoljava stroge EU zahtjeve koji će postati obveza od 2030. Projekt je razvijen u suradnji s Građevinskim fakultetom, a služi kao istraživački uzor za buduću gradnju u Hrvatskoj i EU. Bauštela
Mobilne kućice ne zahtijevaju građevinsku dozvolu ako su stvarno mobilne i postavljene unutar turističke zone. No ako su priključene na instalacije, stalno na istom mjestu ili imaju nadstrešnice, inspekcija ih može smatrati građevinama. U tom slučaju potrebna je dozvola. Pravilnik o jednostavnim građevinama dopušta neke radove i gradnje bez dozvole, ali sve mora biti u skladu s prostornim planom. tportal
Ako gledamo isključivo hrvatska predgrađa i sela, gdje desetljećima dominiraju ciglene, nedovršene kuće, odgovor je – nažalost – da. Ako gledamo malo dalje od toga – nikako. Primjer za to su katalonski arhitekti koji dolaze uskoro na InDizajn u Zagreb. U više od dva desetljeća projektiranja stvorili su jedan od prominentnijih arhitektonskih studija u Španjolskoj, a jedna od specijalnosti s vremenom su im postale ciglene kuće koje su dovršene bez klasične fasade. Od više od 20 projekata koje trenutno možete vidjeti na njihovoj stranici, devet ih je potpuno ili djelomično od gole cigle. I baš svaki je izniman. Haus
Za jednostavne građevine i radove kao što su, primjerice, vrtne sjenice, terase, ograde, garaže i slično uglavnom nije potrebna građevinska dozvola, ali to ne znači da ih možete izvoditi bez ikakvih pravila. Sve je to propisano Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima. Za cisterne za vodu i septičke jame (do 27 m2), vrtne sjenice, nadstrešnice i terase uz zgradu u razini terena (do 20 m2) nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. Pod istim uvjetima mogu se izvoditi radovi vezani uz održavanje postojeće građevine, a uključuju ugradnju sustava grijanja, hlađenja i kabelske mreže, zamjenu vanjskih i unutarnjih prozora i vrata te uređenje okoliša i vrta. Može se graditi i pomoćna zgrada do 50 kvadrata, parking, vanjski bazen, ograda viša od 2,2 metra kao i rekonstrukcija interijera. Tportal
Turistički stručnjaci javno apeliraju da se gradnja nekretnina za kratkotrajni najam pod hitno i dekretom zaustavi dok ne postane prekasno. No nitko ne postavlja pitanje ima li i tko uopće mandat da donese i provede takvu odluku. Rješenje treba tražiti u prostornim planovima lokalnih zajednica, općina i gradova koje imaju ingerenciju reći gdje i koliko graditi. Na grčkom otoku Santorini sve su kuće bijele i imaju plave krovove, a slično je i u dijelovima Kanade, gdje se investitorima detaljno nalaže što smiju, kako i od kojeg materijala graditi, ukoliko žele dobiti dozvolu. Znači lokalne zajednice mogu odlučiti može li se uopće graditi, kako i koliko. Drugi alat za smanjivanje tempa nove izgradnje je promjena poreznog opterećenja. Lider
Preventiva je jedino što možemo učiniti kako bi se zaštitili od potresne trešnje. Da su se potresi jačine 7.8 i 7.5 po Richteru dogodili u Japanu, zgrade bi se ljuljale, ali vrlo malo bi se njih slomilo ili srušilo. U područjima za koja znamo da su prirodno predodređena na seizmičnost, a što područja danas pogođena potresom jesu, protupotresna gradnja jedini je način zaštite. Zahvaćeno područje nalazi se na granici triju tektonskih ploča i na njemu su aktivni rasjedi. Tamo gdje znanstvenici znaju da postoje prirodne geološke opasnosti, kao što su potresi, njihova je zadaća da što je moguće preciznije definiraju potresne izvore. Zašto je u Turskoj došlo do ovoliko žrtava? Ti potresi su vrlo jaki i moguće je da se u građenju zgrada na tom području nije vodilo računa da se mogu očekivati ovoliko značajno jaki potresi… Nacional
https://twitter.com/Sikabebree1/status/1622617754481184768
Meni je neshvatljivo da su ljudi u stanju potrošiti po 1000 eura/m2 na uređenje svog stana za interijer poput parketa, podnog grijanja, pločica i sličnog, a da nisu dok rade uređenje stana u stanju uložiti barem 50 eura po četvornom metru da bitno poboljšaju sigurnost svoje građevine. To se mora hitno promijeniti. Ne treba ulagati samo u kozmetiku, nego i u ono što je ispod i što nije vidljivo – upozorava Josip Galić, profesor s Arhitektonskog fakuleta. Daje nekoliko savjeta kako statički učvrstiti postojeće kuće.
Vojne zgrade u razdoblju od 1965. do 1981. bile bi primjer dobre gradnje. Armirani beton je posebna zaštita, takve zgrade mogu se ‘raspucati’, ali se ne očekuje da će se i srušiti u takvom potresu, navodi profesor s Građevinskog fakulteta Josip Atalić. On je jedan od autora studije o tome koliko su zgrade u Zagrebu otporne na potrese.
Built by robots: This Swiss company could change the construction industry forever https://t.co/YBre16qRfE #Technology #ArtificalIntelligence pic.twitter.com/6ngMNEJH8y
— World Economic Forum (@wef) November 28, 2019