Realno je prihvatiti tu ponudu. Takvo povećanje u idućoj godini je izvan svih parametara koje prognoziramo jer ekonomija će rasti za tri do četiri posto. Naravno, učitelji će reći da ih nije briga za to, pa bih rekao da su izašli iz svojih okvira i ušli su u domenu iracionalnog. U vrijeme krize 2009. nitko im nije uzeo nešto što nije oduzeto i drugima, bila je kriza, pa se ne može reći da im treba nešto vraćati – rekao je ekonomski analitičar Velimir Šonje u RTL direktu (2 reklame prije videa).
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Plan za nadoknadu školskih dana provedenih u štrajku je ovakav: zimski praznici bit će skraćeni za tjedan dana – nastava će početi 7.1. (utorak, 6.1. je praznik) umjesto 13.1. Proljetnih praznika nema, nastave neće biti samo na Veliki petak i Uskrsni ponedjeljak. Nastava će trajati do 19.6. (plan je bio 17.6.. U tjednima kad budu padali praznici škole će moći održavati nastavu i subotom (11.1., u uskrsnom tjednu, nakon praznika rada). Jutarnji…
Učitelj, nastavnik, stručni suradnik i odgajatelj trenutno imaju koeficijent 1,325, dok isti taj učitelj ili odgajatelj u domu socijalne skrbi, diplomirani socijalni radnik, profesor psihologije ili pedagogije u socijalnoj skrbi imaju koeficijent 1,40. Veći koeficijent značio je 6,11% veću plaću. Sličan je slučaj s inženjerom kemije koji predaje u školi i ima koeficijent 1,325, dok isti taj inženjer kemije u bolničkom laboratoriju ima koeficijent 1.445 i oko 700 kuna bruto veću plaću. Novi list…
Škole nema u Hrvatskoj već mjesec dana. Važan društveni podsustav ne funkcionira, a nije rat, niti elementarna nepogoda. Djeca ne idu u školu mjesec dana… Ova je situacija iz perspektive djece i roditelja neodrživa. Može trajati još najviše pet radnih dana, a nakon toga je upitno može li se sustav vratiti u normalu. Ključ za izlaz iz situacije sada ima isključivo Vlada RH – kaže Boris Jokić u intervjuu Jutarnjem.
Čovjek je bio smislio (neprovedenu) kurikularnu reforme i bome je među najpozvanijima da nešto o štrajku prosvjetara napiše: “Za iskusnog političara i pametnog čovjeka [Plenković] pokazuje nedovoljno mudrosti da na vrijeme sjedne s ljudima koji se osjećaju zanemarenima, da odbaci nepripremljene pokušaje kvazireforme, da se vrati originalnim postavkama dugoročnih promjena obrazovanja. Mudrosti da razumije da je obrazovanje u Hrvatskoj važno i da je ono za hrvatske političare, a posebice premijere, u 21. stoljeću opasna stvar: jedina koja je sposobna srušiti vlade i ministre”.
Ministarstvo je objavilo kako bi se mogli nadoknaditi dani štrajka u školama. Zimski praznici trajali bi barem dva tjedna, od 24. prosinca do 6. siječnja (Badnjak – Sveta tri kralja). Proljetni praznici trajali bi od 10. travnja do 13. travnja (Veliki petak – uskrsni ponedjeljak), a nastavna godina trebala bi biti produžena do 26. lipnja 2020. To je prijedlog za dosadašnjih 15 dana nadoknade. Priopćenje ministarstva
Jedan pravni manevar koji premijer može poduzeti jest osporavanje zakonitosti štrajka pred nadležnim sudom… Koeficijenti ne mogu biti predmet štrajka… Popuštanjem sindikatima oko koeficijenata postavio bi se presedan… Proglašenje (ne)zakonitosti išlo bi brzo… – sugerira stručnjak za radno i socijalno pravo Viktor Gotovac s Pravnog fakulteta u Zagrebu i kaže: “Nemam velike dileme u pogledu nezakonitosti ovog štrajka” (nezakonit je). Transkript važnijih dijelova.
Ministarstvo obrazovanja poklonilo je 215 milijuna kuna Sveučilištu u Mostaru. Vlada je za 2020. godinu odredila 155 milijuna kuna više za kupovinu novih automobila nego 2018. godine.
Koeficijenti bi stajali 400 milijuna.— Tomislav Klauski (@Tomiklauski) November 28, 2019
Priča o plaćama učitelja je kap u moru problema prosvjetara. Problem su plaće političkih uhljeba, od prevelike administracije na svim razinama države do nepotizma i korupcije. Problem su nemotivirani nastavnici, a entuzijaste se marginalizira i/ili ironizira. Problem je što sve manje prosvjetnih djelatnika s ponosom ističe svoju profesiju. Sustavno im se potiralo dostojanstvo. Jedan od glavnih problema današnjice je gubljenje autoriteta na svim razinama, a posljedice su najizraženije u školama – piše osječki profesor Zlatko Miliša.