Ovogodišnji Human Rights Film Festival održat će se od 5. do 10. prosinca u kinu Europa i Studentskom centru u Zagrebu te od 8. do 12. prosinca 2016. u riječkom Art-kinu Croatia.
Novitet ovogodišnjeg festivala je bogata programska linija u nedavno digitaliziranom MM centru što predstavlja svojevrsni povratak “korijenima”, u prostor Studentskog centra koji je bio dom prvim izdanjima HRFF-a.
Festival otvara novi dokumentarni film Wernera Herzoga Lo and Behold koji tematizira učinak Interneta, robotike, umjetne inteligencije i “interneta stvari” na živote ljudi. Prije toga prikazat ćemo kratki film Abbasa Kiarostamija Take Me Home.
Ovdje pogledajte kompletan filmski program festivala.
U sklopu Human Rights Film Festivala održava se i radionica, odnosno špijunska škola “Alati umijeća međuljudskih odnosa”
Kazališna redateljica Tea Tupajić započela je 2013. godine rad na projektu “Umjetnost obmane” u kojem se bavi usporedbom rada agenta tajne službe i rada umjetnika. Koristeći obmanu kao glavno oruđe, tajne su službe razvile tehnike kao što su emocionalna manipulacija, implantacija motivacije, i slične psihološke igre u znanstveno preciznu umjetnost međuljudske interakcije. Kao suradnike u projektu Tupajić poziva aktivne i bivše agente izraelskih tajnih službi Mossad i Shin Bet, te s njima istražuje paletu vještina, tehnika i nužne virtuoznosti potrebne za njihov rad.
Špijunska škola “Alati umijeća međuljudskih odnosa” je zasnovana na alatima vještina međuljudskih odnosa koje je Tupajić prikupila u toku dvije godine istraživanja. Tokom tog procesa stekla je uvide ne samo u palete vještina, već i u vježbe koje su stvorile generacije obavještajaca, te koje se koriste u obavještajnim centrima za regrutiranje i obuku. Neke od tih vježbi slične su vježbama koje se primjenjuju u sklopu obrazovanja za izvođačke umjetnosti.
Većinu vježbi su izvorno osmislile Izraelske tajne službe, te su kasnije bile preuzete od strane drugih stranih obavještajnih agencija. U jeku terorističkih napada u Francuskoj i Belgiji, Izrael izvozi metode svojih tajnih službi europskim obavještajnim agencijama, te prenosi koncepte izgradnje obavještajnih mreža, sigurnosne arhitekture javnih i privatnih prostora, predviđanja osumnjičenika za terorizam, preventivnih provjera imigranata i sl.
Vježbe su usredotočene na:
– razvoj osobne komunikacije, improvizaciju, razvoj odnosa i druge psihološke vještine svakog sudionika
– vještine izgradnje grupne dinamike
– pribavljanje podataka kroz razgovor ili ispitivanje
– osnove izgradnje i održavanja izmišljenih paravana i situacija
– osnovno izvođenje operacija u urbanim okolinama
– koreografija grupnih akcija (praćenje osobe, neprimjetnost) izvedenih u javnom prostoru
Radionica počinje prvom vježbom u svakom obavještajnom obrazovnom centru. Upute su sljedeće: Uđite u stambenu zgradu. Vaš zadatak je uvjeriti osobu koja živi u stanu da vam dopusti pristup svom balkonu. Vaš partner koji vas čeka vani mora vas fotografirati na tom balkonu.
Tokom 3 dana sudionici će proći niz osnovnih i naprednih vježbi. Većina vježbi izvodi se neprimjetno i nenajavljeno u javnom prostoru. Radionica je otvorena grupama od po 20 sudionika, dok su posjetitelji i “publika” dobrodošli promatrati radionicu u svakom trenutku.
Obavještajne agencije su instrumenti ratovanja. Njihove metode možda nisu usmjerene na velike brojeve ljudskih žrtava (uzmimo kao primjer Hladni rat, zlatno doba obavještajnog djelovanja, koji je u usporedbi s drugim ratnim razdobljima sličnih razmjera imao relativno mali broj žrtava), no jednako su umiješane u razne sukobe. Cilj ove radionice je preispitati, staviti u novi kontekst, te preuzeti te vještine i metode, te pronaći za njih nove, mirnodopske upotrebe.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
“Izrael je uspostavljen kao država Židova, što je čini rasističkom državom. Postoji razlika između države koja prakticira rasizam i rasističke države – u Izraelu imamo oboje. Koji je veliki problem Izraela? Problem je to što se moramo odreći nekih svojih privilegija. U pitanju je samo jedno – jesmo li spremni dijeliti moć ili ne. Čitavo vrijeme trubimo u stilu – dat ćemo prava, jednaka prava. Što to znači? Tko je taj koji daje prava? Mogu li Palestinci dati prava Izraelcima? Žene muškarcima?”, kaže izraelsko-francuski redatelj Eyal Sivan, gost 14. HRFF-a. H-alter
U sklopu Human Rights Film Festivala sutra u 18 sati u dvorani Müller u zagrebačkom kinu Europa održat će se tribina na temu poslovnog sektora i ljudskih prava. Prije toga, u 16 sati prikazat će se film Prava cijena o industriji ‘brze mode’, pošasti konzumerizma i ljudima koji rade u tvornicama u nehumanim uvjetima. Ti su problemi u fokusu kampanje Clean Clothes. Vox Feminae
14. po redu Human Rights film festival održat će se od 5. do 11. prosinca u kinu Europa i MM centru Studentskog centra u Zagrebu te od 8. do 12. prosinca 2016. u riječkom Art-kinu Croatia. Festival otvara film Wernera Herzoga Lo And Behold. Ulaz na sve projekcije je besplatan. Monitor
Human Rights Film Festival, 14. po redu, održat će se od 5. do 11. prosinca u kinu Europa i MM centru Studentskog centra u Zagrebu te od 8. do 12. prosinca 2016. u riječkom Art-kinu Croatia.
Glavni filmski program uključuje 30 igranih i dokumentarnih filmova recentne svjetske produkcije, te će tako publika upravo na HRFF-u imati priliku premijerno pogledati neke od najzanimljivijih i najzapaženijih filmova godine. Ovogodišnji novitet festivala jest prikazivanje programa na još jednoj lokaciji, točnije povratak u prostor Studentskog centra (u kojem se Festival prvih nekoliko godina i održavao), nedavno digitalizirani Multimedijalni centar koji predstavlja idealnu i adekvatnu lokaciju za dio eksperimentalno-dokumentarnog programa.
Ovogodišnje festivalsko izdanje bavi se aktualnim društvenim i općim temama: izbjeglicama i izbjegličkom krizom (Havarija Philipa Scheffnera; Ta’ang Wanga Binga; Sunce, sunce me zaslijepilo Anke & Wilhelma Sasnala), suočavanjem s prošlošću (Egzil Rithyja Panha, Austerlitz Sergeja Loznice, Neruda Pabla Larraina) i ženskim pravima, odnosno ženskim pogledom na pitanja rase, siromaštva, gentrifikacije (Put nalik snu Angele Schanelec, Priče iz Illinoisa Deborah Stratman, Ukratko Natalie Bookchin, Neke žene Kelly Reichardt).
HRFF i ove godine nastavlja pratiti i podržavati rad vodećih svjetskih angažiranih autora pa u skladu s time program uključuje najnovije uratke Lava Diaza, Wanga Binga, Pabla Larraina – jedan od ciljeva festivala je svakako kontinuitet u predstavljanju radova ponajboljih svjetskih autora, čemu u prilog ide zastupljenost spomenutih redatelja u proteklih nekoliko godina u festivalskom programu. Spomenuti autori ove su godine na najvećim svjetskim festivalima, ali i kod kritike i publike konačno prepoznati i priznati kao vodeći sineasti svjetske autorske kinematografije, a osim njih tu su i novi filmovi „starih gostiju“ Festivala: Sergeja Loznice, Joachima Lafossea, Irae Sachsa, Rithyja Panha, Alberta Serrae…
Renomirani čileanski redatelj Pablo Larrain ove se godine predstavlja filmom Neruda koji prati politički put slavnog pjesnika. Krajem 40-ih godina prošlog stoljeća, Neruda je doživljavao vrhunac književne, ali i društvene karijere. Ovaj dobitnik Nobelove nagrade za književnost, nakon izbora predsjednika Gonzáleza Videle, ulazi u čileanski parlament kao senator na komunističkoj listi. Nakon što je optužio vladu za izdaju Komunističke partije, uskraćen mu je mandat i raspisana tjeralica. Njegovo uhićenje preuzima tadašnji šef čileanske policije Oscar Peluchonneau (Gael Garcia Bernal), a Neruda i njegova supruga pokušavaju napustiti zemlju, što im na kraju i polazi za rukom. U Parizu, Neruda s vremenom postaje književna legenda i simbol slobode. Film je čileanski kandidat za Oscara u kategoriji za najbolji strani film. HRFF je dosad prikazao nekoliko Larrainovih uradaka: Post mortem 2011., Ne 2012. te Klub 2015.
Wang Bing najznačajniji je kineski dokumentarist posljednjeg desetljeća, a ovogodišnje festivalsko izdanje donosi njegova dva posljednja uratka: Ta’ang i Gorka nadnica koji govore o temi migracije. Ta’ang donosi portret nasilne migracije, koju su zbog eskalacije građanskog rata u planinskim graničnim regijama Mijanmara i Kine tamošnji stanovnici morali proći. U Gorkoj nadnici, nagrađenoj nagradom Orizzonti za najbolji scenarij na ovogodišnjoj venecijanskoj Mostri, protagonisti su migranti koji u veliki grad u istočnoj Kini pristižu u potrazi za boljim životom; no umjesto ostvarenja sna o boljoj budućnosti, čekaju ih izuzetno loši uvjeti života te ih redom uvode u nasilne i tiranske odnose. Bingov rad je na HRFF-u dosad bio predstavljen kroz filmove Otac i sinovi 2014. i Tri sestre 2012.
Djeca oluje, knjiga prva dokumentarni je film filipinskog autora Lava Diaza, u kojem se fokusira na razarajuće posljedice katastrofalnog tajfuna Haiyan na filipinskom otoku Tacloban. Spomenuti tajfun uzrokovao je smrt sedam tisuća ljudi, a nekoliko mjeseci nakon nesreće, Diaz je posjetio mjesto nesreće i snimao život tamošnje djece. Lav Diaz je jedan od najzanimljivijih redatelja suvremenog filma, koji među filmofilima već godinama uživa kultni status, a priznanje kod međunarodne struke i šire publike dobio je za nekoliko posljednjih uradaka (posljednji njegov film Žena koja je otišla osvojio je ove godine Zlatnog lava u Veneciji, a Iz vremena koje prethodi 2014. Zlatnog leoparda u Locarnu). HRFF je dosad prikazao nekoliko Diazovih filmova: Iz vremena koje prethodi 2014, Norte – kraj povijesti 2013. te Leptiri nemaju sjećanja 2009.
Pored filmskog programa, popratni festivalski program uključuje niz diskusija, a kao i prethodnih godina, festival se realizira u suradnji s partnerima iz brojnih drugih ljudsko-pravaških organizacija, kao i državnih institucija. Posebno ističemo višegodišnju suradnju s Uredom Europskog parlamenta vezanu uz nagradu Saharov za slobodu misli koju svake godine dodjeljuje Europski parlament, a koja će se ove godine odvijati u obliku Akademije Saharov.
Festival otvara Lo and Behold Wernera Herzoga.
Ulaz na sve projekcije i popratna događanja 14. Human Rights Film Festivala je besplatan.
Špijunska škola na Human Rights film festivalu od 5. do 10. prosinca