Ležaljke smiju zauzimati do 40% plaže i moraju stajati 10 metara od obale – ovako će stajati u pravilniku o korištenju plaža kojeg će do kraja godine donijeti Splitsko-dalmatinska županija. Bit će zabranjeno ograđivanje plaža i naplaćivanje ulaza, a ležaljke će morati biti pospremljene sa strane i postavljene uz obalu tek na zahtjev korisnika. Policija traži da barem na plažama koje su pod koncesijom budu osigurani ormarići za zaključavanje vrijednih stvari, kao i mjesta za bicikle. T-Portal
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Novi Zakon o pomorskom dobru iz 2023. jasno kaže: plaže, more i obala su javno dobro i nitko ih ne smije ograđivati niti zabranjivati pristup bez važeće koncesije. Pojam „privatna plaža“ zakonski ne postoji, a svi pokušaji ograđivanja bez dozvole su nezakoniti. Čak i uz koncesiju, dio plaže mora ostati dostupan javnosti. Svatko ima pravo šetati, kupati se i koristiti obalu, a nezakonite zapreke možete prijaviti nadležnim tijelima. Ukratko – plaže pripadaju svima, ne samo onima s vilom uz more. Zgradonačelnik
Kako piše Jutarnji list, rt više nema svoj prepoznatljiviji šljunčani špic, već se tijekom zime pretvorio u svojevrsnu “čizmu”, dok se dio žala sa zapadne strane preselio se na istočnu prema mjestu Bol. Promjene na Zlatnom ratu događaju se već neko vrijeme, što bi mogla biti posljedica promjene klime, a ne nekog značajnijeg ljudskog faktora koji bi utjecao na izgled rta. Uz promjenu vjetrova, na oblik plaže utjecala i gradnja kuća, ali i ostale infrastrukture pa je tako spriječena tiha erozija sedimenta s Vidove gore do Zlatnog rata, koja ga je prvotno i formirala. Green
Usred glavne sezone koncesionari mnogih od ukupno 7.200 plaža u zemlji prvi put stupaju u štrajk: za početak samo ujutro, na dva i pol sata. Ali ako se vlada desne premijerke Giorgije Meloni ne pokrene, plaže bi sredinom kolovoza, još uvijek u vrijeme praznika, trebale ostati zatvorene pola dana, a krajem mjeseca čak cijeli dan. Razlog tome je direktiva Europske unije čiju provedbu Italija već skoro 20 godina pokušava izbjeći. Iako to ne zvuči nužno katastrofalno za turiste, valja reći kako se tu radi o kulturi – na one koji su na plaži samo s ručnikom na pijesku gleda se s podsmijehom. I tamo su obale javne, ali su plaže pod koncesijom i to uglavnom nekoliko velikih tvrtki (obitelji). Neki ih nazivaju mafijom. Godišnji prihod iznosi više od 260 tisuća eura. EU direktivom žele se provoditi javni natječaji, a koncesionari žele zadržati svoje povlastice, jer se boje da će plaže biti dodijeljene stranim koncernima. DW
Britanski Telegraph sastavio je popis od 50 najljepših plaža svijeta, na kojem se našao i jedan hrvatski dragulj. Plažu su opisali kao idealnu destinaciju za obitelji s malom djecom jer obiluje hladom, a plićak je pristupačan za kupanje. Riječ je o plaži Zlatni rat, u Bolu, na otoku Braču, koja se inače ubraja među najljepše i najpoznatije hrvatske plaže. Ova je šljunčana plaža dužine oko 400 metara, a uljepšava je i gusta borova šuma u pozadini. Kako je na isturenom položaju, povoljni vjetrovi privlače i zaljubljenike u wind surfing. Green
Hrvatska se može pohvaliti čistim morem i predivnim plažama, ali ponekad se dogode neka iznenadna, lokalna zagađenja pa neke plaže uđu na popis onih na kojima se ne preporučuje kupanje. Tijekom cijele sezone kupanja na jadranskim se plažama redovito provjerava kakvoća vode, a svi podaci redovito se obnavljaju na interaktivnoj karti te su vam dostupni u svakom trenutku. Nakon što na karti odaberete odredište, dobit ćete detaljne informacije od vjetra do toga ima li u moru mineralne masnoće, otpada koji pluta na vodi, pa sve do slanosti i vidljivog onečišćenja, pa čak i trenutnu temperaturu mora. Green
Izvješće BookRetreatsa donosi analizu 200 plaža u 16 europskih obalnih zemalja, kako bi se rangirale one najbolje po sunčanim danima, sigurnosti, pristupačnosti i kvaliteti vode, a u top 20 našle su se i četiri hrvatske plaže. Na trećem mjestu našla se plaža Pasjača u Konavlima, s kristalno čistim morem. Ova prekrasna plaža se nalazi iza strmih litica, a do nje se može doći jedino stepenicama koje su usječene u stijenu. Na osmom mjestu nalazi se plaža Galebove stijene u Puli. Plaža Mala Raduča u Primoštenu je na devetom mjestu, a plaža Oprna na otoku Krku se smjestila na 18. mjesto. Prvo mjesto na ljestvici zauzela je plaža La Concha, koja se nalazi u Španjolskoj. (Journal)
“Ova skrivena plažica na razvikanom hrvatskom otoku dobro je čuvana tajna!” Tim naslovom najčitaniji je domaći portal nekidan najavio najnoviju redovnu sezonsku senzaciju, otkriće prekrasne male i teško pristupačne uvale na jednom dalmatinskom otoku, “skriveni kutak raja koji svojim čistim morem i netaknutom prirodom ostavlja bez daha”. Dalmatinski Indijanci, istina, odavno znaju za te “skrivene kutke raja”, znaju za njih i redovni turisti, znaju za njih i oni neredovni, eno ih u brošurama lokalne turističke zajednice, ali hrvatski mediji u magnovenju sveudilj i dalje senzacionalno otkrivaju te “dobro čuvane tajne”, za slučaj da negdje u njemačkim, češkim i zagrebačkim gudurama postoji još poneki avanturist koji na “razvikanom hrvatskom otoku” nije umočio dupe u kristalno more “skrivenog kutka raja”. Do jučer potpuno nepoznate, divlje i puste plaže na zabačenim dalmatinskim otocima fotografi danas moraju snimati za sunčanih zimskih dana, jer ljeti je na njima veća gužva nego na Poljudu. Boris Dežulović za N1
Iako su izgledom čarobna, tako kriju i brojne opasnosti pa ih je bolje izbjegavati. Iako većina nas neće imati prilike otići na ove destinacije, zanimljivo je nešto doznati o njima. Tim više, privlačnije nam postaju destinacije u Lijepoj Našoj. Green:
U sjeni nogometnog prvenstva, adventskih kućica, ulaska u Schengensku zonu i uvođenja eura održava se javna rasprava o prijedlogu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Kada se govori o pomorskom dobru, govori se i o plažama, a slobodne plaže su jedna od posljednjih područja gdje u Hrvatskoj još donekle živi javno dobro. Hoće li i to područje slobode ovim zakonom biti nagriženo, mišljenja su među civilnom društvom donekle podijeljena. U zakonskom prijedlogu koji je na javnom savjetovanju, ostaje mogućnost da hotel dobije koncesiju na plažu. Ukoliko se nalazi izvan naselja, hotel mora ostaviti 30% plaže za građane. Iz Pokreta otoka su tražili da to bude 50%. Odgovornost se prebacuje na jedinice lokalne samouprave, a građani se moraju pokrenuti i sudjelovati u prostornom planiranju. Zato i traže da se javna rasprava ponovi i to u trajanju od 30 dana. H-Alter
10 najromantičnijih plaža na hrvatskoj obali