Za sada izgleda da će se većina paketa od 800 milijardi eura, točnije 650 milijardi, prikupiti kroz nova zaduženja pojedinačnih država EU-a, a ne kroz zajedničke dugove. Preostalih 150 milijardi eura trebalo bi doći kroz kredite osigurane iz proračuna EU-a – što je već približavanje konceptu zajedničkog zaduženja. Pakt postavlja jasne granice za državnu zaduženost (60 posto bruto domaćeg proizvoda -BDP) i proračunski deficit (3 posto) za 20 zemalja eurozone. Međutim, mnoge države eurozone su već znatno zaduženije. Ursula von der Leyen predlaže „klauzulu izuzetka“ kako bi zemlje EU-a povećale obrambene troškove bez sankcija za prekomjerno zaduženje. No, financijska tržišta mogu reagirati rastom kamatnih stopa, ugrožavajući stabilnost eurozone. Raspravlja se i o euroobveznicama, ali Sjevernjaci ih i dalje odbijaju. Iako EU već ima iskustva sa zajedničkim dugovima, ostaje pitanje hoće li se to primijeniti i na obranu. Friedrich Merz se protivi daljnjem zaduživanju, ali financiranje novog naoružanja i dalje je nejasno. DW

Svijet je na naoružanje u 2021. potrošio 2,1 bilijun dolara (2100 milijardi). SAD i Kina troše više od polovice tog novca, 801 milijardu i 293 milijarde. Rusija je tek peta po potrošnji na noružanje sa 66 milijardi i čini tek 3,1% svjetske potrošnje na naoružanje, dok tri europske zemlje – Vel. Britanija, Francuska i Njemačka troše približno jednak iznos (zajedno 181 milijardi). Infografika Visualcapitalist

Velika Britanija, Norveška i Nizozemska su ukupno naručile 71 američki avion F-35, a u posljednje dvije godine je došlo još mnoštvo narudžbi zemalja koje se osjećaju osobito ugrožene od Rusije: Finska je kupila 64 komada, a Poljska 32. Njemačka i dalje ustraje u svojoj eskadrili Eurofightera, ali je od Amerikanaca kupila i pet aviona P-8A, za potragu i uništavanje neprijateljskih podmornica. Zanimljivo je i da je od 2017. do 2021. pao izvoz oružja Kine za 31%, no tamošnje tvornice radile su punom parom za domaće potrebe. Isto tako je zanimljiv – i također proturječi propagandnoj mašineriji Kremlja – podatak o uvozu oružja Ukrajine. Naime, on je od 2017. do 2021. bio – gotovo beznačajan. Deutsche Welle…

Kupit će 44 tenka Leopard 2A7 i 24 samohodne haubice PzH-2000, i to iz Njemačke, piše Balkanska bezbednosna mreža. U istom paketu Budimpešta dobija i 12 polovnih tenkova Leopard 2 za obuku i 13 logističkih vozila. Početak isporuke se očekuje iduće godine, a završetak posla 2025. godine. Inače, ovo naoružavanje dio je programa Zrinyi 2026, što bi značilo, očito, Zrinski 2026.

Finska kreće u nabavu borbenih aviona, namjeravaju ih kupiti barem 64, koštat će ih 13 milijardi dolara

Turska će kupiti 120 aviona F-35 od Sjedinjenih Američkih Država

Na Kosovo iz SAD-a stigla 24 blindirana vozila od ugovorenih 51, a uoči formiranje vojske Kosova zakazane za 14. prosinca što podupire SAD

Rusija je predstavila novi obrambeni sustav za svoje nove nekove Armata T-14 zbog čega su Norvežani krenuli u nabavku novog protuoklopnog oružja. Rusi su na ove nove tenkove ugradili Aktivni protektivni sistem (APS) koji detektira raketu upućenu na tenk i uništava je, zbog čega su navođene rakete Javelin američke proizvodnje postale neupotrebljive. Upravo takve ima i norveška vojska pa su odlučili da moraju potrošiti 200 do 350 milijuna kruna (160 do 280 milijuna kuna) na nove rakete. BBC

NATO planira potrošiti tri milijarde eura na unapređenje svoje satelitske i računalne tehnologije u iduće tri godine. Prvi razlog ulaganja je obeshrabrivanje hakera jer da su u NATO-u zabilježili peterostruko povećanje sumnjivih događaja na svojim mrežama u zadnje tri godine. U NATO-u se plaše i potencijalnih iranskih raketa… Poslovni, Reuters

Kragujevac: Dvije eksplozije u skladištu punom mina, najmanje 20 ozlijeđenih