Od 2004. do 2011. godine broj Europljana koji se mogu smatrati srednjom klasom smanjen je za 2,3 posto, a i u sljedećim godinama trend je nastavljen. Gubitak srednjeg sloja još je dublji u Njemačkoj i Grčkoj. Uzroci smanjenja pripadnika srednjeg sloja su gospodarska kriza, smanjenjem plaća i broja zaposlenih u javnom sektoru, migracija radnika, sve više loše plaćenih poslova. Jezgrom srednjeg sloja smatraju se oni koji imaju prihode između 80 i 120 posto medijana dohotka, a njoj pripada između 23 i 40 posto kućanstava u EU-u. Ona je najstabilnija u Danskoj i Švedskoj (s udjelima od 40, odnosno 39 posto), a najniža je u Latviji (23 posto) i Litvi (24 posto). Novi list
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Jedan od najistaknutijih hrvatskih sociologa Ivan Burić nedavno je dao jako zanimljiv intervju Glasu Slavonije. Velimir Šonje ga je zamolio da prokomentira neke teze za ArhivAnalitiku: Život u Zagrebu za veliki broj njegovih stanovnika, ne samo u smislu mobilnosti već i „socijalno-aspiracijski“, jednostavno nije moguć bez automobila. Svakako je nezamisliv za onu frakciju srednje klase kojoj sam i sam nekad pripadao, a koju obilježava rad u korporativnom sektoru s istovremenim honorarnim poslovima, želja za profesionalnim i materijalnim postignućem… Sve ono što čini svakodnevnicu ne baš malobrojnog zagrebačkog srednjeklasnog „punog gnijezda“ nije moguć bez jednog ili dva automobila u obitelji. Drugim riječima, u prostorno razvučenom gradu u kojem ne postoji podzemna željeznica ili neki vid jednako učinkovitog javnog prijevoza, ubrzana redukcija mogućnosti korištenja automobila za ovaj srednjeklasni fragment predstavljala bi značajnu barijeru u ostvarenju njihovih socijalnih aspiracija. Oni bi time postali jedna vrsta socijalnih gubitnika.
Hrvatska je na 33. mjestu na popisu najbogatijih zemalja Allianzovog Izvješća o globalnom bogatstvu, s bruto financijskom imovinom prosječnog hrvatskog građanina od 14.924 eura i obvezama od 4.363 eura. Prema istraživanju Allianza, nešto više od milijun hrvatskih građana, što bi bilo svaki četvrti, pripada kategoriji srednje klase. N1…
Cracked je stranica koja često zna opaliti virtualni šamar točno pogođenim tekstovima koji ismijavaju najgore, najsramnije osobine, u kojima se i sami možemo prepoznati. Isto su to napravili u 5 načina kako se srednja klasa uči prezirati siromašne. Primjerice, kukanje kada se ostane bez neke privilegije, uzimanje stvari zdravo za gotovo, te uvjerenje da su slabo plaćeni poslovi znak poraza.
Radnička klasa u Hrvatskoj potpuno je iščezla iz svijesti stotina tisuća hrvatskih građana, koji zapravo pogrešno misle da pripadaju srednjoj klasi, piše u novom broju časopisa Narodna umjetnost. Stoji ondje da radništvo nije samo ono malo zaposlenih u industriji, nego i golemi broj nezaposlenih, neplaćenih i prekarnih radnika u uslužnom sektoru – većina od 280.000 nezaposlenih i 15.000 zaposlenih koji rade, a ne primaju plaću, pripada slojevima niskokvalificiranih i srednjekvalificiranih radnika, dakle, oni su radnička klasa, dok im ideju da su srednja klasa nameće kapitalistički sustav, kažu. Novi list
Srednja klasa više ne dominira u SAD-u jer je njezin udjel u populaciji pao na 49,9 posto, sa 61 posto 1971. godine, dok je bogatijih i siromašnijih sve više, pokazuje izvješće Pew Research Centera. Prema Pewu, na početku ove godine broj odraslih Amerikanaca koji žive u kućanstvima sa srednjim prihodima iznosio je 120,8 milijuna, dok je broj onih koji ulaze u viši ili niži rang prihoda dosegnuo 121,3 milijuna. Prema definiciji Pewa, srednju klasu čine osobe s prihodima za dvije trećine do dva puta većima od medijan prihoda u zemlji, ili s prihodima od 41.900 do 125.600 dolara godišnje u kućanstvima s tri osobe. Poslovni, Pew Research