“Ako ste uzeli 100.000 eura kredita po kamatnoj stopi od 5,37%, i to na rok od 30 godina, banci ćete vratiti ravno 204.858 eura, s tim da ćete prvo vrijeme u većem dijelu otplaćivati kamatu. Tih 30 godina morate biti sigurni da nećete izgubiti posao, postati teško bolesni ili da vas neće snaći neka treća nedaća. Najsurovije rečeno, gore navedeni kredit je neka vrsta klađenja naspram dva ili tri poslovna ciklusa, i to na način da vjerujete da ćete baš iz svake recesije izaći neokrznuti. Prilično hrabro, nema što”, piše makroekonomistica Vedrana Pribičević. Jutarnji
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Istraga Guardiana o platformama poput Polymarketa otkriva zabrinjavajući trend klađenja na ratne ishode i političke odluke. Dok platforma tvrdi da pruža precizne podatke, milijunski ulozi na vojni napredak ili sukobe pretvaraju ljudsku patnju u financijski instrument. Javlja se ozbiljan problem manipulacije: korisnici vrše pritisak na novinare i vojne analitičare kako bi prilagodili izvještaje svojim okladama. Uz anonimno odlučivanje o ishodima i interes financijskih institucija, granica između analitike i opasnog “kockanja sa stvarnošću” postaje sve tanja, otvarajući duboka etička i sigurnosna pitanja. tportal
Platforme za tržišta predviđanja poput Polymarket i Kalshi pretvaraju globalne krize, ratove i političke događaje u predmet milijarderskog klađenja. Dok Polymarket doseže valuaciju od oko devet milijardi dolara i bilježi milijarde dolara mjesečnog prometa, raste zabrinutost zbog etičkih i sigurnosnih rizika, uključujući mogućnost insajderskog trgovanja na temelju povjerljivih informacija o vojnim operacijama. Američki političari, poput Chris Murphy, predlažu zakon DEATH BETS Act kako bi ograničili profitiranje na tragedijama, dok kritičari upozoravaju da takva tržišta potiču manipulacije, eroziju empatije i pretvaranje stvarnih sukoba u digitalni kasino. Lider
Tekst otkriva kako sportske kladionice sustavno identificiraju i ograničavaju uspješne igrače (“sharpse”) kako bi zaštitile svoj profitni model. Kroz iskustvo novinara The Economista opisuje se sofisticirani sustav profiliranja korisnika: od uređaja i načina uplate do vrste oklada i vremena klađenja. Kladionice toleriraju gubitnike i “kitove”, dok pobjednike brzo režu na simbolične uloge. Profesionalci zato koriste mreže posrednika, “brada” i offshore stranica kako bi zaobišli zabrane. Paradoksalno, mnogi “sharpsi “smatraju da im ograničenja dugoročno idu u korist. Jutarnji prenosi The Economist.
Razlog je to zbog kojeg je Hrvatski zavod za javno zdravstvo uspostavio Registar isključenih igrača, novi nacionalni sustav usmjeren na prevenciju ovisnosti o kockanju i zaštitu građana koji su razvili rizične oblike ponašanja u vezi s igrama na sreću. Zasad je upisano više od 1000 ovisnika, a isključenje je moguće zatražiti na rok od 3 mjeseca do trajnog isključenja. No moguće je i opozvati ga. Mogu se prijaviti osobno, preko centara za socijalnu skrb, obiteljskih centara, ali i službi koje se bave prevencijom i liječenjem ovisnosti. U kladionicama i kockarnicama te na prodajnim mjestima lutrije zaposlenici moraju uzeti podatke igrača, odnosno njihov OIB, zatim provjeriti jesu li punoljetni i u registru kako bi ih spriječili u kockanju ili klađenju. HRT
U Hrvatskoj je pokrenut Registar isključenih igrača, centralizirana baza kojom se želi spriječiti ovisnost o kockanju. Zaposlenici kladionica sada moraju provjeravati OIB svakog igrača i onemogućiti igru onima koji su upisani u registar. Usto su uklonjeni kladomati, a od 2026. sve kladionice morat će imati diskretniji izgled i gotovo potpuno ograničeno oglašavanje. Unatoč novim pravilima, stručnjaci upozoravaju da glavni problem ostaje online kockanje, koje zauzima trećinu tržišta i dijelom djeluje izvan kontrole države. tportal
Na platformama poput Kalshija i Polymarketa raste tržište klađenja na ishod razvoja umjetne inteligencije, s više od 20 milijuna dolara prometa u kolovozu. Ljudi ulažu u ishode poput “najboljeg AI modela 2025.” ili donošenja regulacija. Informacije se vade s X-a, Discorda, LMArene i čak GitHuba, a nagli skokovi i padovi često prate izjave tehnoloških lidera poput Muska. Klađenje postaje miks tržišne špekulacije, tehnoloških nagađanja i društvenih mreža, gdje i krhotine vijesti mogu okrenuti kvote. MSN, Mreža
U rujnu je državna tajnica u Ministarstvu financija najavila, predstavljajući izmjene Zakona o igrama na sreću, da maloljetnici neće moći igrati na kladomatima u ugostiteljskim objektima, dok je oporba tada tražila njihovo potpuno micanje iz tih prostora. Sada je Ivana Kekin iz Možemo otkrila informaciju kako joj je potvrđeno da im je inicijativa uspjela. Čak 73 posto hrvatskih srednjoškolaca probalo se kladiti, a njih 20 posto redovito se kladi i kocka u zemlji koja trenutno ima 50.000 ovisnika i rastući trend patološkog kockanja.Kockanje mladih veći je i opasniji fenomen od kockanja uopće, upozorili su psihijatri i drugi stručnjaci, apelirajući na sve više rasteću “tihu pandemiju” koja nije toliko uočljiva. Index
Tržišta klađenja i anketni podaci dvije su najpopularnije metode za predviđanje ishoda izbora. Oba imaju jedinstvene prednosti i nedostatke, a njihovo razumijevanje može pružiti jasniju sliku njihove pouzdanosti, objašnjavaju s američke elektroničke burze dionica Nasdaq. Tržišta klađenja tako imaju sposobnost brzog prilagođavanja. Ona mogu brzo reagirati na nove informacije ili događaje, kao što je bio slučaj 2016. kada su procurili mailovi koji su teško kompromitirali Hillary Clinton. Sposobnost brze prilagodbe značajna je prednost jer omogućuje kladioničarskim tržištima da odražavaju trenutni osjećaj kladioničara. No, nisu bez nedostataka. Postoje i slučajevi manipulacija, u kojima superbogataši visokim ulaganjima mogu utjecati na tržište. Index
Guys…..come this side. pic.twitter.com/r4BJyZNhg9
— Mlungisi Ntshangase (@Mlu__N7) June 11, 2024
Voditelj dnevne bolnice za ovisnike o kockanju u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan Zagreb dr. sc. Davor Bodor za Podravski: Oko 20 posto Hrvata sklono je igrama na sreću, a to su lutrijske igre, online casino, igre na aparatima, sportsko klađenje i tako dalje. Taj trend stalno raste i sukladno tome, sve je više ljudi u problemu. Tako dolazimo do brojke da je dva posto stanovništva, odnosno oko 50 tisuća Hrvata ovisno o kocki. U Hrvatskoj smo javno izloženi kockanju, imamo nekoliko stotina automat klubova i više tisuća kladionica, kockanje je prisutno kroz reklame, na društvenim mrežama, kroz sport, čak nam i nogometna liga nosi ime jedne kladionice. Nama je postalo normalno da su automat klubovi u prizemlju zgrada i da djeca svakodnevno pored njih prolaze. Istina, to je zabava, ali i rizik od razvoja problema i ovisnosti.