Studija obnove zgrade iz kompleksa Rudolfove vojarne pokazuje koliko su povijesne građevine ranjive na potrese. Iako masivni zidovi izgledaju impresivno, bez armature i pravilnih spojeva oni pucaju pod seizmičkim silama. Stručnjaci predlažu minimalno invazivne mjere – ojačanja FRCM mortom, nove zidove, lakše pregrade i krute međukatne konstrukcije – kako bi se sačuvala sigurnost i povijesna vrijednost. Mislav Stepinac upozorava da “preživjeti potres” ne znači biti siguran te da svijest stanara brzo blijedi. Pravovremena procjena i obnova ključ su zaštite života i kulturne baštine. Zgradonačelnik

Zgrada u Karlovcu, stara 70 godina, zahvaljujući složnim suvlasnicima i predanom predstavniku doživjela je potpunu obnovu – od krova do fasade. Bez državnih potpora, uz pametno dizanje pričuve, kredit i zajednički trud, uloženo je oko 300.000 kuna, a rezultat su energetske uštede i skok vrijednosti stanova od čak 80 %. Ova pozitivna priča s Bašćinske ceste pokazuje da se uz dobru volju i zdravu matematiku mogu činiti čuda – i to bez prepirki po stubištu, kažu na Zgradonačelniku, navodeći kao primjer drugima kako se to radi.

U češkom gradiću Revnjice, stara željeznička baraka iz 19. stoljeća pretvorena je u vibrantan kulturni centar zahvaljujući inicijativi ravnateljice umjetničke škole, podršci zajednice i kreativnosti arhitekata Sodomka Sodomková. Ključ projekta su reciklirani kontejneri koji služe kao sanitarije, kuhinja i ured, smješteni izvan barake kako bi prostor ostao otvoren i funkcionalan. Projekt Drevak danas je simbol zajedništva, inspiracija drugima – i dokaz da se kulturna infrastruktura može graditi i bez betona. Haus

S jedne strane imamo sve više sterilnih, gotovo istih novih rezidencijalnih zgrada koje niču diljem zemlje, s druge nepresušno vrelo vremešnih, već prilično neuglednih građevina koje bi – uz odvažnu, promišljenu i ozbiljnu renovaciju – mogle postati posve novi, uzbudljivi objekti. Vani je to ipak nešto češća praksa, a primjeri sežu od dramatičnih transformacija do nježnih intervencija. Haus donosi neke od primjera.

Svjedoci smo brojnih derutnih zgrada i fasada po našim gradovima, pogotovo u njihovim centrima. Obnovu jednostavne fasade u zoni zaštite ne treba puno novca i sve se može napraviti u nekoliko koraka (Zgradonačelnik):

• suglasnost suvlasnika – Treba skupiti potpise suvlasnika. U ovom slučaju radi se o 51 posto potpisa po suvlasničkim udjelima.
• odabir projektanta – kvalitetni projektant izrađuje projekt koji, ovisno o veličini pročelja, lokaciji i drugim specifičnostima košta između 1000 i 3000 eura.
• odobrenje Zavoda – Zavod za zaštitu spomenika mora odobriti projekt
• odabir izvođača – na temelju projekta, izvođač radova radi konkretan troškovnik
• financije – potrebno je osigurati sredstva putem poslovnih banaka
• radovi – sklapa se ugovor s izvođačem i dogovaraju termini radova

Kako se obnovila 120 godina stara zgrada u Berislavićevoj u Zagrebu

Zgrada u centru Zagreba u kojoj živi državni tajnik iz Ministarstva graditeljstva Željko Uhlir, predsjednik zagrebačkog HNS-a, iskoristila je 102,6 tisuća kuna državne pomoći za zaštitu i popravke koji su nastali u potresu u ožujku. Sanja Barić, s Pravnog fakulteta u Rijeci, smatra da u takvom slučaju dužnosnik mora javno reći u kakvoj se situaciji nalazi. Uhlir navodi kako je zgradi bila potrebna žurna sanacija. Prvi čovjek Fonda za obnovu Damir Vanđelić kaže da će zahtjev zgrade u kojoj je suvlasnik Uhlir biti tretiran na jednak način kao i svi ostali. Jutarnji…

Iz EU fondova osigurano je oko 105 milijuna eura za izgradnju kapaciteta za studentske domove. Sagradit će se smještajni kapaciteti na Sveučilištu u Rijeci, u povodu Europskih sveučilišnih igara koje će se održati iduće godine u Rijeci i Zagrebu, ali i obnoviti sedamnaest paviljona u zagrebačkim studentskim domovima Stjepan Radić i Cvjetno naselje. Za studentski smještaj je iz Bruxellesa osigurano 105 milijuna eura, što s nacionalnom komponentom od 15 posto daje ukupno 123 milijuna. Novi list