Prema onome što smo javno vidjeli, bivša je predsjednica izgubila izbore u trenutku kad je sama sebe svela na lifestyle influencericu i pretvorila se u kraljicu banalnosti. Putin na taj poraz zbilja nije imao potrebe trošiti resurse. Ali to više i nije neka široko politički važna tema, kao što šire politički važni nisu ni uglavnom uspješni pokušaji bivše predsjednice da u maniri influencerice održi osobnu međunarodnu vidljivost. Ali banalizacija ruskoga hibridnog rata u Europi i ruskog miješanja u izbore u zapadnim demokracijama, u koju je skliznula i bivša hrvatska predsjednica, postaje sve više europski i zapadni trend, a ujedno sve veći problem, osobito u godini prije europskih izbora. Posljedica olake uporabe kvalifikacija ‘ruski hibridni rat‘ ili ‘rusko miješanje u izbore‘ jest to da danas svaki političar koji izgubi izbore može svoj neuspjeh pripisati ‘ruskom hibridnom napadu‘ i proglasiti se žrtvom, što podsjeća pomalo na inačicu holivudskog pokreta #MeToo u politici. Višnja Starešina za Lider.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Alice Schwarzer, Rolf Mützenich, Marine Le Pen, Jeffrey Sachs – nalaze se na listi ukrajinskog Centra za borbu protiv dezinformacija. Njih se optužuje za širenje ruske propagande. Na konvenciji SPD-a održanoj u subotu (5. 11.), predsjednik Kluba zastupnika SPD-a Mützenich govorio je o „terorističkoj listi” na koju ga je uvrstio Kijev. Navečer je pak ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova službeno negiralo postojanje „terorističke liste”, kao i to da se protiv Mützenicha vodi istraga. Propaganda i dezinformacije bili su važan dio hibridnog rata protiv Ukrajine i prije početka sukoba na istoku te zemlje 2014. godine. Još za vrijeme prosvjeda na Majdanu u Kijevu, u zimi 2013. godine, Rusija je širila tvrdnju da se radi o fašističkom puču. Taj mit je posebno plašio ljude u istočnoj Ukrajini. Oni su u to vrijeme često pratili izvještavanje ruskih medija. Ukrajina smatra da se nalazi i u informacijskom ratu – i pokušava ga dobiti. Centar za borbu protiv dezinformacija je tu samo protumjera. Deutsche Welle
Richard Shirreff, koji je služio u NATO-u (2011. – 2014.), rekao je za The Times da je, iako se ruska vojska može okarakterizirati kao “rulja”, sukob daleko od kraja. Kaže da je u početku “precijenio kapacitete ruske vojske i podcijenio hrabrost, resurse, fleksibilnost, odlučnost i zdravu pamet” koje su pokazali Ukrajinci. Ističe da, iako je potpora NATO-a Kijevu dosad bila “stvarno impresivna”, sada je treba dignuti na još višu razinu. Uvjeren je da će biti novih eskalacija nasilja kako Ukrajina bude vraćala svoj teritorij pa bi NATO morao “prilagoditi svoj način razmišljanja novoj situaciji, no on to ne čini”. U svom komentaru za Bloomberg pak Andreas Kluth, stručnjak za europsku politiku, stvari promatra s drugog aspekta. Smatra da ruski predsjednik već izvršava napade na NATO, ali ne istodobno – radi se o “Putinovom hibridnom ratovanju”, odnosno o očitim “sabotažama koje Europu stavljaju u granično stanje između rata i mira”. Jutarnji
Hibridni rat podrazumijeva kombinaciju konvencionalnog, neregularnog i informacijskog ratovanja, taj se pojam danas koristi pomodarski i nekritički. Takvog sukoba u Hrvatskoj i oko nje očito nema – kaže Mirko Bilandžić s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Jelena Jurišić s Hrvatskih studija kaže da se „ne iznose nikakvi jasni dokazi o tobožnjem hibridnom ratu, pa ni u vezi s Agrokorom”, te da se “procesi zamagljivanja realnih odnosa dešavaju posvuda, nipošto samo u RH”, no smatra ih generalno neodgovornima, nedemokratskim i opasnima. Deutsche Welle