U Njemačkoj je u svibnju 2025. uhićeno pet maloljetnika osumnjičenih za terorizam, što potvrđuje zabrinjavajući trend radikalizacije tinejdžera. Studija kriminalističkih službi Baden-Württemberga analizira 37 slučajeva s prosječnom dobi počinitelja od 16 godina, povezanih s ekstremističkom „Terrorgram“ scenom na Telegramu. Mladi se često sami radikaliziraju putem interneta, potaknuti algoritmima, osobnim krizama i psihičkim problemima. Iako su mnogi planirali napade u poodmakloj fazi, većina ih je nakon policijske intervencije napustila ekstremističke krugove, uz potrebu jače prevencije i podrške. DW

Novo istraživanje Instituta za istraživanje migracija na uzorku od 1200 hrvatskih studenata pokazuje da većina priželjkuje rad na daljinu, uključujući rad za inozemne poslodavce iz Hrvatske. Digitalni i hibridni modeli rada percipiraju se kao poželjni i motivirajući, uz bolju ravnotežu privatnog i poslovnog života. Međutim, razina digitalnih kompetencija uglavnom se svodi na osnovne alate, dok tržište sve više traži znanja iz područja programiranja, analitike podataka, AI-ja i kibernetičke sigurnosti. Istraživanje upozorava na ozbiljan nesrazmjer između ambicija i stvarne pripremljenosti. Index

Prema podacima Euronews., u Hrvatskoj čak 73,7 posto mladih koji prekinu obrazovanje to čine na visokom stupnju, čime je uz Cipar na samom vrhu EU-a. Na srednjem stupnju odustaje 25,5 posto, dok je napuštanje niskog obrazovanja zanemarivo. Glavni razlozi su prezahtjevni ili razočaravajući programi, financije i želja za radom te osobni razlozi. Muškarci nešto češće odustaju od žena. Ohrabruje da oko trećine onih koji odustanu kasnije ipak nastavi i završi obrazovanje, makar u drugom usmjerenju. Nacional

Minimalna studentska satnica od Nove godine raste s 6,06 na 6,56 eura, no inflacija i skupi najam stanova i domova i dalje pritiskaju studente. Polovica studenata radi tijekom studija, ali mnogi jedva usklađuju posao i fakultet, dok porezni limiti ostaju niski. Cijene domova porasle su 10–20 eura, privatni najam doseže 250–500 eura, a sve skuplja svakodnevica tjera studente na strogo planiranje. Iako obrok u menzi i dalje košta 86 centi, većina drugih troškova stalno raste, pa dodatnih 50 centi po satu mnogima neće bitno olakšati život. DW

Tri studenta Filozofskog fakulteta u Zagrebu suspendirana su jer su sudjelovala u prosvjedu protiv naplate apsolventskih godina, što je uprava ocijenila “nasiljem”. Odluka dekana Domagoja Tončinića izazvala je revolt profesora i studenata, koji tvrde da je riječ o zlouporabi pravilnika i gušenju prava na mirni prosvjed. Pravna struka smatra mjeru nezakonitom, a slučaj simbolizira širi proces komercijalizacije obrazovanja i slabljenja humanističkih vrijednosti u akademskom sustavu. Studenti upozoravaju: represija postaje mehanizam održavanja “glatkog” funkcioniranja komercijalnog sveučilišta. H-alter

Za jesenski semestar u Zagrebu prijavilo se gotovo 10.000 studenata, a oko 3.200 ostalo je bez mjesta u domovima. Cijene privatnog najma višestruko premašuju stanarine u domovima (garsonijere 450–600 €, dvosobni stanovi 650–900 €). Kapaciteti domova nisu povećani od 2016., a Studentski zbor predlaže dugoročno gradnju novih domova i kratkoročno povećanje subvencija s 60 na 120 eura. Studentski život u Zagrebu i dalje je kombinacija borbe za mjesto u domu i financijskog gimnastičarenja na tržištu privatnog najma. Nacional… autor na Monitoru se prisjeća svojih studentskih dana u Zagrebu, kada je najam stana koštao najviše 2 tisuće kuna (manje od 300 eura)…

Početak akademske godine u Zagrebu znači lov na stanove, no cijene su visoke: garsonijere 500–550 €, manji stanovi 600–950 €, uz polog i režije koje dižu trošak i preko 100 €. Studenti raspolažu s 400–650 €, često uz cimere. Sličan trend vlada u Europi: London vodi s 5 088 € za trosobni stan, dok su Atene najjeftinije s 1 080 €. Najveći rast najma bilježi Istanbul (+206 %), a Švicarska i zapad Europe ostaju najskuplji. Globalno, New York prednjači sa 7 676 €, Kairo je “bajkovit” s 377 €. N1 i N1…

Sociolozi smatraju da pad interesa za studije ne bi trebao pripisati samo skeptičnosti mladih prema fakultetskoj diplomi. Imamo veliki broj tih ustrojbenih jedinica, sveučilišta, broj studijskih programa, a demografska slika to ne prati, rekao je Krešimir Krolo, sociolog. Mladi koji odlaze izvan zemlje, ne samo kako bi radili nego i studirali, vide primjer svojih roditelja koji uz sav pošten rad ne mogu na zelenu granu. Kada već imaju iskustva rada preko učeničkog servisa gdje čak i učenici koji su tek završili 1., 2., 3. razred srednje tijekom ljetnih mjeseci zarađuju veća primanja nego li njihovi roditelji. Što znači da takav učenik onda neće biti toliko motiviran nastaviti daljnje školovanje. HRT

Ako pak zbrojimo prijediplomske i diplomske programe, u Hrvatskoj su u ponudi ukupno 1734 studijska programa koje je u ovoj akademskoj godini moglo pohađati ukupno 41 tisuća novih studenata. S druge strane, broj potencijalnih studenata kontinuirano se smanjuje uslijed smanjenja broja stanovnika i odlaska naših studenata  na tudij u druge države. Ili će se broj studijskih programa i visokih učilišta morati smanjivati ili će se morati mijenjati sustav financiranja visokih učilišta – ili povećati broj studenata i sve pet. Ove akademske godine u Hrvatskoj je studij upisalo svega 210 studenata s državljanstvom zemalja članica EU-a i 245 studenata iz ostalih zemalja. Složit ćete se, s obzirom na 14 tisuća nepopunjenih studijskih mjesta, broj upisanih stranih studenata sve je samo ne zadovoljavajući.

Našoj imigracijskoj politici posve je prihvatljivo i čak poželjno da uvozimo na desetke tisuća nisko obrazovanih Indijaca, Pakistanaca i Nepalaca na privremeni rad koji će se s vremenom pretvoriti u trajni boravak u zemlji, ali joj nije nimalo poželjno da u zemlju uvozimo ljude koji će plaćati školarine našim sveučilištima, koji će dodatno u zemlji trošiti svoj dohodak na razne osnovne životne potrebe i koji jednog dana mogu postati dio kontingenta ponude visokoobrazovane radne snage u zemlji. Maruška Vizek za tportal.

Danas se  u Saboru raspravljalo o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju, a raspravu su iskoristili za propitivanje velikog broja studijskih programa u Hrvatskoj i velikog broja akademskih stručnih naziva. SDP-ova Sabina Glasovac istaknula je kako iz studijskih programa proizlaze određena zvanja koja onda tržište ne raspoznaje. Takav sustav ne služi društvu, studentima ni državi već samom sebi, dijeljenju sinekura i zarađivanju. U Hrvatskoj ima 1715 različitih studijskih programa, važno je usklađivanje novih studija s potrebama tržišta. Na oko njih 50 prošle godine nije bilo uopće upisanih studenata. Index